Upoznajte katolike u manje poznatim zemljama svijeta: Sveta Helena, Uzašašće i Tristan da Cunha

sveta helena
Foto: Andrew Neaum, commons.wikimedia.org

Misija »sui iuris« Svete Helene, Tristana da Cunhe i otoka Uzašašća utemeljena je 1986., a prema podatcima iz 2018. od ukupnoga broja od 5600 stanovnika katolika je 200-tinjak, što je oko 3,6 %, koji imaju po jednu župu na sva tri otoka s jednim stalnim svećenikom, piše Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: commons.wikimedia.org

Apostolska prefektura Falklandskih otoka ili Malvina skupa s Misijom »sui iuris« Svete Helene, Tristana da Cunhe i otoka Uzašašća pod zajedničkom su skrblju prefekta/superiora o. Hugha Davida Renwicka Turnbulla Allana, premonstranta. Premda je spomenuta misija, ne samo za hrvatske prilike, »na kraju svijeta«, svejedno je dragocjeno i potrebno s motrišta katoličkoga zajedništva upoznati se barem s nekim osnovnim podatcima o povijesti, broju i sadašnjem stanju katoličkih župa.

Britanski prekomorski teritorij

Najprije treba istaknuti da je Sveta Helena, Uzašašće i Tristan da Cunha britanski prekomorski teritorij smješten u južnom Atlantiku i sastoji se od otoka Svete Helene i Uzašašća i otočja Tristan da Cunha, uključujući i vulkanski nenastanjen otok Gough, na kojem se nalazi jedino meteorološka postaja. Glavni je grad Jamestown, smješten na otoku Sveta Helena, koji je g. 1659. osnovala engleska Istočnoindijska kompanija. Ime je dobio po Jamesu, vojvodi od Yorka, budućem engleskom kralju Jamesu II.

Foto: Depositphotos

Nešto više od 5600 stanovnika

Danas ima nešto više od 600 stanovnika. Sva tri otoka, prema podatcima iz 2016., nastanjuje nešto više od 5600 stanovnika. Službeni je jezik, dakako, engleski. Po 120-ak kilometara asfaltiranih cesta na Svetoj Heleni, 40-ak na Uzašašću i 10-ak na Tristanu da Cunhi vozi se lijevom stranom. Zračne luke postoje na Svetoj Heleni, odakle su uspostavljeni redoviti komercijalni letovi svake druge subote u mjesecu s Uzašašćem, na kojem je također zrakoplovna luka Wideawake, i svake subote s Johannesburgom u Južnoafričkoj Republici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Službena valuta na Svetoj Heleni i Uzašašću je funta Svete Helene, a na Tristanu da Cunhi sterlingova funta. Gospodarstvo uvelike ovisi o financijskoj pomoći Ujedinjenoga Kraljevstva, koja godišnje iznosi gotovo 30-ak milijuna dolara, a lokalno stanovništvo ostvaruje prihode od ribolova, uzgoja stoke, turizma i prodaje rukotvorina.

Budući da ima malo stalnih radnih mjesta, oko 25 posto radne snage otišlo je tražiti posao na Falklandima i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Foto: commons.wikimedia.org

Povijesno gledajući, prvo se razdoblje Svete Helene može nazvati portugalskim, kada su portugalski istraživači pronašli nenaseljeni otok s obiljem drveća i slatke vode, na kojem su izgradili kapelicu i jedno ili dva zdanja kao tranzitno mjesto za putovanja iz Azije. Uslijedilo je od g. 1657. englesko razdoblje, kada je engleska Istočnoindijska kompanija od Olivera Cromwella, engleskoga generala i državnika te upravitelja prekomorskih britanskih otoka, dobila pravo na upravljanje otokom i njegovu kolonizaciju. U to je doba izgrađena i utvrda, kasnije preimenovana u James Fort, a grad oko nje Jamestown.

Britanskom kraljevskom kolonijom Sveta je Helena proglašena 1834. i njoj su pridruženi ovisni otoci: 1922. Uzašašće i 1938. Tristan da Cunha, sve do 2009. kada su sva tri otoka dobila jednak status promijenivši ime prekomorskoga teritorija iz »Sveta Helena i ovisnosti« u »Sveta Helena, Uzašašće i Tristan da Cunha«. Politički je sustav definiran kao prenesene samoupravne ovisnosti pod ustavnom monarhijom, što konkretno znači da je vrhovna državna glavarica engleska kraljica Elizabeta II. koju predstavlja guverner cjelokupnoga teritorija Philip Rushbrook, koji predsjeda Zakonodavnim vijećem Svete Helene, a administrator na otoku Uzašašća Sean Burns i administratori Fiona Kilpatrick i Stephen Townsend na Tristanu da Cunhi predsjedaju otočnim vijećima tih dvaju područja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Tristan da Cunha, commons.wikimedia.org

Sv. Josip na najudaljenijem naseljenom otoku na svijetu

Na opisanom cjelovitom političkom području, koje je, mora se priznati, jedinstveno zbog silno velikih međusobnih udaljenosti triju otoka, utemeljena je 1986. Misija »sui iuris« Svete Helene, Tristana da Cunhe i otoka Uzašašća izuzeta od nadbiskupije Cape Town u Južnoj Africi. Prema podatcima iz 2018. od ukupnog broja stanovnika katolika je 200-tinjak, što je oko 3,6 posto, koji imaju po jednu župu na sva tri otoka s jednim stalnim svećenikom.

O kakvim je udaljenostima riječ govore npr. podatci da se vulkanski tropski otok Sveta Helena, površine 122 km2, nalazi 2800 km zapadno od obale Angole u jugozapadnoj Africi i 4000 kilometara istočno od Rio de Janeira u Južnoj Americi. Na njemu se, u glavnom gradu Jamestownu, nalazi crkva Presvetoga Srca Isusova i istoimena župa osnovana 1852. u kojoj pastoralno djeluje o. David Musgrave, svećenik Schönstattskoga pokreta koji je u Njemačkoj osnovao 1914. o. Joseph Kentenich.

Iako je rođen u Chesteru u Engleskoj prije početka Drugoga svjetskoga rata, o. David je gotovo cijeli život proživio u Južnoj Africi. U novonastalu zajednicu Schönstattskih otaca ušao je neposredno prije smrti utemeljitelja Kentenicha g. 1968. te je bio preteča i pionir zajedno sa skupinom drugih studenata iz raznih dijelova svijeta u uspostavljanju međunarodne zajednice. Zaređen je za svećenika 1976., a do 2007. djelovao je po raznim župama u južnoafričkoj nadbiskupiji Cape Town, kada je otišao na Svetu Helenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao zanimljivost dobro je spomenuti kako su prvi katolički svećenici o. Antonio Bounavita i o. Ange Vignali stigli na Svetu Helenu skupa s prognanim Napoleonom Bonaparteom.

Otok Uzašašća

otok uzašće
Foto: commons.wikimedia.org

Otok Uzašašća, površine 88 km2, izolirani je vulkanski otok južno od ekvatora u južnom Atlantskom oceanu, udaljen oko 1600 km od obale Afrike i 2300 km od brazilske obale, a od glavnoga otoka Svete Helene udaljen je 1300 km jugoistočno. Krševiti otok, na mnogim mjestima neplodan, od 800 stanovnika nema autohtonoga stanovništva jer je riječ o doseljenicima koji su na njemu pronašli posao u glavnoj otočkoj industriji – komunikacijama.

Naime, otok ima dugu povijest kao komunikacijsko središte za telefonske i radijske komunikacije te kao baza za satelitske postaje za praćenje. Tako Europska svemirska agencija na istočnoj strani otoka ima postaju za praćenje svojih letjelica »Ariane«, a donedavno je ondje također NASA (engl. National Aeronautics and Space Administration), državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu, imala postaju izgrađenu šezdesetih. Glavni je grad Georgetown, u kojem je više od polovice otočkoga stanovništva, a župna crkva Gospina uzašašća nalazi se u naselju Cat Hillu, u blizini otočkoga aerodroma Wideawake.

Tristan da Cunha

Tristan da Cunha, kolokvijalno zvan Tristan, najudaljeniji naseljeni otok na svijetu sa 250 stanovnika prema podatcima iz 2021., leži u južnom Atlantskom oceanu nešto manje od 2800 km od obale Cape Towna u Južnoj Africi, 4000 km od obale Falklandskih otoka i nešto više od 2437 km od Svete Helene. U jedinom naseljenom gradiću Edinburghu (izvorno – Edinburgh of the Seven Seas) ističe se župna crkva sv. Josipa podignuta 1995./96. na istom mjestu malene crkvice izgrađene 1983. Katolištvo su na otok donijele dvije irske sestre, Elizabeth i Agnes Smith, koje su se udale za muškarce iz Tristana još početkom 20. st. pa su danas njihovi potomci dio malene katoličke zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.