Sveta Stolica ima diplomatske odnose sa 179 od oko 200 država na svijetu

Dennis Jarvis https://www.flickr.com/photos/archer10/5115399433/

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je u dvodnevnom posjetu Svetoj Stolici. U četvrtak će razgovarati s papom Franjom u audijenciji u Papinskoj kući, a nakon toga održat će bilateralne razgovore s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom.

Sveta Stolica – subjekt međunarodnog prava

Važno je razlikovati Svetu Stolicu i Vatikan. Sveta stolica održava diplomatske odnose sa 179 država od oko 200 država svijeta, Europskom unijom i Suverenim malteškim redom. Za diplomatsku aktivnost zaduženo je Državno tajništvo, Odsjek za odnose s državama.

Sveta Stolica se ne smije miješati s Državom Vatikanskog Grada. Sveta Stolica ili Apostolska Stolica (u kanonskom se pravu naziva tako) označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju, te je subjekt međunarodnog prava i provodi politiku, dok je Vatikan samo teritorij nad kojim je Sveta Stolica suverena.

Sveta stolica održava diplomatske odnose sa 179 država, Europskom unijom i Suverenim malteškim viteškim redom, a za diplomatsku aktivnost zaduženo je Državno tajništvo, Odsjek za odnose s državama.

Na popisu država koje nemaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom su Afganistan, Saudijska Arabija, Brunej, Komori, Maldivi, Mauritanija, Oman, Somalija, Kina, Sjeverna Koreja, Laos, Vijetnam, Butan, Burma, Tuvalu.

Zanimljivo je da je Sveta Stolica ujedno i jedini subjekt međunarodnog prava iz Europe koji održava diplomatske odnose s Tajvanom (Republika Kina), a Tajvan ima i veleposlanika pri Svetoj Stolici.

Upravljanje Katoličkom crkvom

Unutar Katoličke crkve postoji hijerarhija, pa tako vrhovnu crkvenu vlast čine Papa i Biskupski zbor.

Papa je biskup rimske mjesne crkve, ali je i vrhovni poglavar Katoličke crkve i u njoj ima apsolutnu vlast. On može osnovati druge biskupije, postaviti biskupe, te ima još brojne druge ovlasti.

Papa upravlja Katoličkom crkvom preko Rimske kurije koja se sastoji od institucija koje upravljaju crkvenim poslovima na najvišoj razini – Državnoga tajništva, devet Kongregacija, tri Suda, jedanaest Papinskih vijeća te sedam Papinskih povjerenstava.

Radom Kurije upravlja Državno tajništvo kojemu je na čelu državni tajnik, uz kojega su zamjenik za opće poslove Držanoga tajništva s prisjednikom za opće poslove, te tajnik za odnose s državama Državnoga tajništva s dotajnikom.

Državni tajnik uvijek je kardinal, zamjenik za opće poslove i tajnik za odnose s državama nadbiskup, a prisjednik za opće poslove i dotajnik za odnose s državama su svećenici s naslovom počastnoga prelata Njegove Svetosti.

Biskupski zbor predstavlja vrhovnu vlast u Crkvi, ali samo ako djeluje s papom na čelu. Oni Vlast nad općom Crkvom svečano vrše na ekumenskom saboru. Osim toga, biskupi savjetuju papu preko biskupske sinode.

Katoličku crkvu čine svi kršteni u katoličkoj vjeri, a koji žive podijeljeni po teritorijalnom principu u biskupijama. Biskupijske zajednice, koje se zovu također partikularne ili mjesne Crkve, podijeljene su na župe kojima je na čelu župnik ili upravitelj župe. Više teritorijalno povezanih biskupija tvori crkvenu pokrajinu u kojoj je jedna biskupija, obično najveća, na rangu nadbiskupije i metropolije. Biskupi jedne crkvene pokrajine tvore pokrajinski sabor. Sve biskupije u jednoj državi zajedno tvore krajevnu Crkvu, a svi biskupi jedne države zajedno tvore biskupsku konferenciju.

Vatikan – što je i tko upravlja njime?

Vatikan ili Vatikanski Grad – najmanja je država na svijetu, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji.

Stvorena je 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik Papinske Države. Vatikan je monarhija na čelu s Papom, ujedno i središte Katoličke crkve.

Papa nije samo biskup rimske biskupije i vrhovni poglavar Katoličke crkve, nego je i poglavar Vatikana. On ima legitimnu, izvršnu i sudsku vlast, i jedini je apsolutistički monarh u Europi.

Bira ga kolegij kardinala tijekom konklava. Bira se na doživotnu dužnost tijekom konklava na kojima sudjeluju svi kardinali starosti do 80 godina na dan smrti posljednjeg Pape. Kardinali su zapravo biskupi koji imaju neku drugu redovnu službu u Crkvi, a bira ih papa. Kako od davnina rimskog biskupa bira rimska biskupija, kardinali, iako mogu biti iz bilo koje zemlje svijeta, po kardinalskom su naslovu pripadnici te biskupije.

Osim Pape Vatikan vode Državno tajništvo i Vatikanski guvernat.

Zanimljivosti o Vatikanu

Vatikan ima površinu samo 0,44 km kvadratnih, kao i stanovništvo od samo 800 ljudi, svi su katolici, te je tako najmanja država na svijetu po obje kategorije.

Zanimljivo je da Vatikan ima najmanju i najstariju vojsku na svijetu – Švicarsku gardu. Osnovana je 1506. godine, a osnovao ju je papa Julije II. Garda ima 110 pripadnika, koji su zaduženi za neposrednu zaštitu Svetog Oca, čuvanje njegovih rezidencija, a služe i u protokolarne svrhe kao počasna garda.

Vatikan ima svoju vojsku, policiju, poštu, banku, te  željeznicu koja povezuje željezničku stanicu pored katedrale sv. Petra s talijanskom. Ima i svoju policiju, a za vanjsku obranu Vatikana zadužena je Talijanska Republika.

Granice Vatikana prema Italiji u potpunosti slijede gradske zidine, koje su izgrađene da bi zaštitile Papu, a prestaju pratiti zidine na Trgu sv. Petra gdje granica slijedi Berninijeve kolonade. S Trga sv. Petra vodi Via della Conciliazione (ulica pomirenja), koju je uredio Mussolini nakon potpisivanja Lateranskih sporazuma. S istočne strane Vatikan je otvoren prema Rimu.

Vatikan izvan svojih granica posjeduje određene objekte koji imaju eksteritorijalni status. Najpoznatija eksteritorijalna jedinica izvan Vatikana je Castel Gandolfo, papinski ljetnikovac u jugoistočnim predgrađu Rima. Na istom je popisu još 20 objekata, najvažnije su bazilike Sv. Ivana Lateranskog (Basilica di San Giovanni in Laterano), Sv. Marije Velike (Basilica di Santa Maria Maggiore) te Sv. Pavla izvan zidina (Basilica di San Paolo fuori le mura).

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Dennis Jarvis/flickr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.