(VIDEO) 22. studenoga 1710. J. S. Bach – Bog inspirirao protestantskog genija da uglazbi najljepšu katoličku misu!

Foto: GettyImages

Kako je čudesno, da je Bog inspirirao protestantskog glazbenog genija da ponudi svoju najljepšu glazbu kako bi krasila Njegovu svetu misu!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hans Georg Nägeli, glazbeni urednik iz 19. st., prozvao ju je “najvećim glazbenim djelom svih vremena i svih ljudi”.

Na današnji dan 1710. slavnom skladatelju Johannu Sebastianu Bachu rodio se prvi sin – Wilhelm Friedemann Bach. Vrlo je zanimljiva činjenica da je Johann Sebastian tijekom života dobio ukupno čak dvadesetero djece.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

J. S. Bach, naširoko se smatra jednim od najvećih glazbenih skladatelja u povijesti. Sigurno ste već čuli njegovu glazbu i, ako ste imali sate klavira, vjerojatno ste svirali skladbe iz njegova slavnog djela “Dobro ugođeni klavir”, zbirke preludija i fuga, piše bitno.net

I poput mnogih dobrih Nijemaca 17. i 18. stoljeća, bio je odani luteran.

Upravo to sljedeću činjenicu čini vrlo iznenađujućom: možda njegovo najveće djelo, kulminacija njegove karijere, koje se smatra najboljim djelom svog žanra, jest uglazbljenje rimokatoličke latinske mise.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rođen 1685., Bach je većinu svoje karijere pisao glazbu za luteranske crkve. Posljednjih 27 godina svog života radio je kao glazbeni voditelj za više luteranskih crkava u Leipzigu, Njemačkoj, gdje je izvodio vlastitu glazbu gotovo svake nedjelje. Kao rezultat, bio je vanredno plodan skladatelj s preko tisuću kompozicija, od kojih su neke nažalost izgubljene.

Zatim, 1773., dok je bio na poziciji luteranskog glazbenog voditelja, umro je jedan važni katolički vladar. Uslijedio je proglas pet mjeseci žalosti kada su bili zabranjeni svi javni glazbeni nastupi. Privremeno oslobođen svojih dužnosti, Bach je započeo raditi jedinstven projekt za luteranskog glazbenog voditelja: počeo je skladati dio katoličke latinske mise. To nije bila potpuna misa i misni dijelovi koje je skladao bili su oni koje su luterani također mogli koristiti u svojoj liturgiji. Ali to je bilo na latinskom i trebalo se koristiti u katoličkoj liturgiji.

Bach je skladbu predstavio nasljedniku pokojnog vladara koji je također bio katolik, s nadom da će postati jedan od dvorskih skladatelja novog vladara. Njegova djelomična misa primljena je s ambivalencijom, ali je tri godine poslije Bach bio počašćen s naslovom “Skladatelj kraljevskog dvora”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je napisao dio katoličke mise – manji religiozni kompromis – kako bi mogao unaprijediti svoju karijeru. Sada bi mogao jednostavno krenuti dalje, zar ne? Ne, zapravo.

Nije mogao zaboraviti na svoju misu. Zbog razloga koji nisu potpuno jasni, u zadnjim godinama svog života, dok je još radio za luteransku crkvu, vratio se poslu. Počeo je skladati glazbu za ostatak mise, uključujući one dijelove koji su samo u katoličkoj liturgiji, pripajajući mnoge glazbene teme iz njegove cijele karijere. Kao rezultat, misa je na nekoliko načina bila zbir njegovih djela kao skladatelj.

Završio ju je 1749. dok je njegovo zdravlje slabilo i zatim je umro sljedeće godine.

Zašto bi luteranski skladatelj završio svoju briljantnu karijeru aranžirajući svoja najbolja djela u skladanje katoličke latinske mise? Neki znanstvenici smatraju da je htio da se koristi u inauguracijskoj misi za novu veliku katoličku crkvu u Dresdenu, Njemačkoj, koja se gradila u to vrijeme. Drugi nagađaju da ju je skladao jer je to bio važan glazbeni oblik u to vrijeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ili je tu bila skrivena religiozna motivacija? Nemoguće je znati jer nije ostavio javno objašnjenje.

Budući da je umro uskoro nakon što ju je dovršio, nije imao priliku niti voditi izvedbu. Nažalost, bila je pomalo zaboravljena na neko vrijeme, barem u javnosti. Ali kada je napokon prvi put javno izvedena u potpunosti više od stoljeća poslije, 1859., kakav je odjek imala!

Hans Georg Nägeli, glazbeni urednik iz 19. st., prozvao ju je “najvećim glazbenim djelom svih vremena i svih ljudi”. Jedan od njegovih rođaka i arhivista nazvao je djelo (obično znano jednostavno kao “Misa u H-molu”) “Velikom katoličkom misom”.

A muzikolog Alberto Basso ovako je pisao o njoj:

Misa u H-molu posvećenje je cijelog života: započela je 1733. godine zbog “diplomatskih” razloga, dovršena je u posljednjim godinama Bachova života, kad je već oslijepio. Ovo je monumentalno djelo sinteza svih stilskih i tehničkih doprinosa koje je kantor Leipziga dao glazbi. Ali to je također zapanjujući duhovni susret između svjetova katoličkog slavljenja i luteranskog štovanja križa.

Još od 19. st. ovu misu mnogi smatraju ne samo najvećim Bachovim djelom, nego možda i najvećim uglazbljenjem mise uopće. Zasigurno, drugi veliki skladatelji poput Mozarta i Haydna također su napisali predivne mise. Na toj razini nemoguće je definitivno ih rangirati. Ali Bachovo se djelo u najmanju ruku općenito smatra jednim od najboljih.

Kako je čudesno, da je Bog inspirirao protestantskog glazbenog genija da ponudi svoju najljepšu glazbu kako bi krasila Njegovu svetu misu!

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.