Više od 70 biskupa potpisalo ‘bratsko pismo zabrinutosti’ zbog Sinodalnog puta u Njemačkoj

sinodalni put
Foto: Fah

Više od sedamdeset biskupa s četiri kontinenta upozorava da heterodoksni njemački reformski napori riskiraju narušavanje jedinstva Crkve, što negativno utječe na globalnoj razini na samu Crkvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpisnici su četiri kardinala: nigerijski kardinal Francis Arinze, američki kardinal Raymond Burke, južnoafrički kardinal Wilfrid Napier i australski kardinal George Pell, te petnaest nadbiskupa i pedeset pet biskupa.

> Kardinal Müller: Sinodalni put Crkve u Njemačkoj je u biti protukatolički

> Kardinal Puljić – Sinodalni je put u Njemačkoj ‘egzotična ideja’ i nije dobra za Katoličku crkvu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Sinodalni put Katoličke crkve u Njemačkoj želi promjene prema homoseksualnosti i kontracepciji te ređenje žena

Sedamdeset i četiri katolička biskupa s četiri kontinenta potpisala su „Bratsko pismo zabrinutosti“ za njihove kolege biskupske u Njemačkoj, izražavajući zabrinutost zbog kontroverznog „Sinodalnog puta“ Njemačke crkve, piše ncregister.com, a prenosi quovadiscroatia.com

Kontroverzni Sinodalni put u Njemačkoj

Ističući potrebu za reformom u životu Crkve, u pismu se navodi da je „kršćanska povijest puna dobronamjernih napora koji su izgubili svoje utemeljenje u Riječi Božjoj, u vjernom susretu s Isusom Kristom, u istinskom slušanju Duha Svetoga i u podvrgavanju naše volje volji Očevoj”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U pismu se navodi da je njemački kontroverzni „Sinodalni put” – koji se odnosi na reformske napore, podržan od strane većine njemačkih biskupa, koji pozivaju na temeljne promjene crkvenog nauka o seksualnosti, blagoslovu istospolnih seksualnih zajednica i svećeničkog ređenje žena – „ogroman rizik koji vodi u takvu slijepu ulicu“.

Pismo zabrinutosti

Pismo iznosi izraze bratske zabrinutosti zbog njemačkog „Sinodalnog puta”. Dana 22. veljače, nadbiskup Stanisław Gądecki, predsjednik Poljske biskupske konferencije, napisao je pismo njemačkim biskupima izražavajući svoju „duboku zabrinutost i tjeskobu” zbog trenutnog procesa „Sinodalnog puta“, dok su nordijski biskupi upozorili na „kapitulaciju pred Zeitgeistom” u pismo od 9. ožujka.

Međutim, današnje pismo razlikuje se po međunarodnom opsegu – a u nekim slučajevima i po važnosti – njegovih potpisnika. Biskupi iz Afrike, Australije, Europe i Sjeverne Amerike, ukupno deset zemalja, dodali su svoja imena u ovo pismo. Na popisu su četiri kardinala — nigerijski kardinal Francis Arinze, američki kardinal Raymond Burke, južnoafrički kardinal Wilfrid Napier i australski kardinal George Pell — petnaest nadbiskupa i pedeset pet biskupa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Globalni problem

Broj potpisnika pisma iz toliko zemalja odražava međunarodni problem koji ti biskupi smatraju da njemački „Sinodalni put” predstavlja. U uvodnom retku stoji da „u dobu brzih globalnih komunikacija, događaji u jednoj naciji neizbježno utječu na crkveni život na drugim mjestima”.

„Dakle, proces ‘Sinodalnog puta’, kako ga trenutno provode katolici u Njemačkoj, ima implikacije za Crkvu u cijelom svijetu“, navodi se u tekstu pisma, uključujući „mjesne Crkve koje mi pastoralno vodimo i mnoge vjerne katolike za koje smo odgovorni“.

Kardinal Napier rekao je Register da je potpisao pismo iz zabrinutosti da Crkva u Njemačkoj ide u drugom smjeru od ostatka Crkve, „posebno kada je riječ o pitanjima koja će imati reperkusije na Crkvu u svakom dijelu svijeta”.

Zabrinutost kardinala

Južnoafrički kardinal izrazio je posebnu zabrinutost zbog odstupanja Sinodalnog puta od ustaljenog nauka vezanog za seksualnost i rekao je da ono što se događa u Njemačkoj „apsolutno“ ima utjecaj na život u njegovoj zemlji. Zapravo, rekao je da na zajedničkim sastancima biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara „uvijek postoji zabrinutost kada ono što se događa u Crkvi na Zapadu ima utjecaj na Crkvu u Africi, i posebno kada je utjecaj negativne prirode”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kardinal Pell rekao je Register da će odstupanje njemačkog „Sinodalnog puta“ od pravovjernog učenja o seksualnom moralu, za koje je opisao da nadilazi uobičajene „sugestije“ te dolazi do „izričitog odbacivanja kršćanskog nauka“, dajući pokriće sličnim heterodoksnim naporima tijekom sastanka plenarnog koncila Katoličke Crkve u Australiji, tijekom srpnja 2022. godine.

„Mislim da ne prijeti tako ekstreman pokret kao u Njemačkoj, ali ova krivovjerna učenja su značajna za neke prelate u Australiji i za neke članove plenarnog koncila”, rekao je kardinal.

Biskup Thomas Paprocki iz Springfielda (u saveznoj državi Illinois), jedan je od organizatora koji stoje iza izrade i promocije ovog pisma, rekao je da je potpisao ovo „Bratsko pismo zabrinutosti” jer osjeća odgovornost da vjernicima njegove biskupije bude jasno da „ono što izlazi kao nauk s ovog njemačkog sinodalnog puta nije ispravno”.

„Ljudi su svjesni da Katolička crkva u Njemačkoj odobrava praksu i potiče učenja koja su suprotna katoličkoj vjeri”, rekao je biskup Paprocki o potencijalu globaliziranog skandala. „Pa, onda će drugi ljudi u drugim zemljama reći: ‘Ako oni to mogu učiniti tamo, zašto to ne bismo mogli učiniti i mi?“.

Bratsko ispravljanje i pomoć Papi

Biskup Paprocki je rekao da je pismo primjer vrste bratskog ispravljanja koje je Krist opisao u Evanđelju po Mateju, a njegov osjećaj kolegijalnosti ojačan činjenicom da ne dolazi iz jedne biskupske konferencije ili iz samo jedne zemlje.

Pismo je isto tako opisao kao pomoć papi Franji, koji je prije pisao njemačkim katolicima u vezi Sinodalnog puta, pozivajući ih da izbjegnu iskušenja da ugroze Evanđelje u svojim reformskim naporima.

„Mislim da mi, kao braća biskupi, imamo odgovornost biti od pomoći Svetom Ocu u tom pogledu, pokušavajući riješiti neke zabrinutosti koje imamo zbog onoga što se događa s Katoličkom crkvom u Njemačkoj, i nadamo se da će se [njemački biskupi] odazvati”, rekao je biskup Paprocki.

Višenacionalno biskupsko pismo izražava nekoliko zabrinutosti zbog njemačkog „Sinodalnog puta”; koje potkopava vjerodostojnost crkvenog nauka i autoriteta; crpeći inspiraciju prvenstveno iz sociološke analize i političke ideologije; zamjenjujući kršćanski pojam slobode s „autonomijom”; nedostatak „radosti evanđelja” sa pretjeranom birokracijom i protu evanđeoskim tonom; i usredotočenošću na moć koja „sugerira duh koji je u osnovi u suprotnosti sa stvarnom prirodom kršćanskog života”.

Želja da potpišu i drugi biskupi koji misle slično

Posljednji „i najneprijatniji problem“ koji je naveden, jest da „Sinodalni put” riskira narušiti vjerodostojnost samog koncepta sinodalnosti – osobito relevantno u vrijeme kada papa Franjo pokušava uvesti univerzalnu Crkvu u Sinodu „o sinodalnosti“.

Trenutna sedamdeset četiri potpisnika pisma uključuje četrdeset osam Amerikanaca, uključujući sedam nadbiskupa: nadbiskupa Paula Coakleyja iz Oklahoma Cityja, nadbiskupa Salvatorea Cordileonea iz San Francisca, nadbiskupa Josepha Naumanna iz Kansas Cityja, Kansas, nadbiskupa Alexander Sample iz Portlanda, Oregon, umirovljenog nadbiskupa Louisa Josepha Kurtza, iz Kentuckyja, umirovljenog nadbiskupa Charlesa Chaputa iz Philadelphije i nadbiskupa Samuela Aquila iz Denvera, koji je prethodno napisao vlastitu kritiku prvih tekstova koji su proizašli iz njemačkog „Sinodalnog puta”.

„Njemačka crkva ne govori i ne može govoriti u ime univerzalne Crkve, a ohrabruje me vidjeti toliko biskupa koji govore u ime obrane vjere”, rekao je nadbiskup Aquila u komentaru dostavljenom Registeru.

„Nadam se da se drugi biskupi koji, iz bilo kojeg razloga, nisu imali priliku [prijaviti se prije], neće osjećati isključenima, ali bi se, zapravo, osjećali da sada nemaju priliku dodati svoje ime na popis”, rekao je biskup Paprocki. „Nadam se da će taj popis nastaviti rasti“.

Jasnoća doktrine i crkveno jedinstvo

Zapravo, javno objavljujući pismo nakon što je već prikupio sedamdesetak potpisa, uključujući i potpise nekih međunarodno cijenjenih crkvenih velikodostojnika, biskup Paprocki vjeruje da bi i drugi biskupi koji bi mogli biti zabrinuti zbog odstupanja od „mainstreama u smislu kolegijalnosti i komunikacije s kolegama biskupi” lakše potpisali pismo nego što bi to učinili prije.

Potpisnici koji su razgovarali za Register rekli su da se nadaju da će pismo dovesti do jasnoće doktrine i očuvati crkveno jedinstvo.

Kardinal Napier je rekao da očekuje da će pismo izazvati poveći razgovor među afričkim episkopatom o njemačkom „Sinodalnom putu“ i njegovoj mogućoj prijetnji jedinstvu Crkve.

„Ono što ne želimo vidjeti je raskol u Crkvi. Mislim da to nitko ne želi vidjeti, pa niti njemački biskupi”, rekao je kardinal Napier.

Četvrto zasjedanje u Njemačkoj u rujnu

Podsjetimo, treće plenarno zasjedanje Sinodalnog puta Katoličke Crkve u Njemačkoj održano je od 3. do 5. veljače u Frankfurtu, a zaključeno je s nekoliko reformskih odluka koje su dobile znatno više od dvotrećinske većine glasova biskupa i drugih sudionika.

U prvom čitanju usvojeno je jedanaest nacrta, a još tri u drugom čitanju. Usvojeni su: orijentacijski tekst “Theologische Grundlagen des Synodalen Weges” (“Teološki temelji Sinodalnog puta”); temeljni tekst “Macht und Gewaltenteilung in der Kirche” (“Moć i podjela vlasti u Crkvi”) i akcijski tekst “Einbeziehung der Gläubigen in die Bestellung des Diözesanbischofs” (“Uključenost vjernika u imenovanje dijecezanskog biskupa”).

Četvrto plenarno sinodalno zasjedanje u Njemačkoj zakazano je od 8. do 10. rujna 2022. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.