Komisija sastavljena od hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka, čija je zadaća bila razmotriti djelovanje kardinala Stepinca, završila je s radom. Zajednički zaključak nije donesen. Stručnjaci i dalje imaju različita stajališta.
Postupak kanonizacije sada je isključivo u ovlasti pape Franje. Hoće li ga proglasiti svetim, raspravljalo se u emisiji na HRT-u. U Otvorenom su sudjelovali msgr. Josip Mrzljak, varaždinski biskup i nećak kardinala Stepinca, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Anto Gavrić, povjesničar dr. sc. Hrvoje Klasić autorica filma “Kardinal i njegova Crkva” Višnja Starešina i novinar Večernjeg lista Darko Pavičić. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, unatoč pozivu da sudjeluje u emisiji, nije poslala svojeg predstavnika.
Povjesničar dr. sc. Hrvoje Klasić rekao je da ne želi polemizirati o vjerskim osjećajima, no smeta ga što se povjesničarima kada izučavaju o bilo kojoj javnoj osobi u povijesti unaprijed nameće što smiju, a što ne smiju istraživati. Činjenica da je Papa odlučio osnovati tu komisiju dokazuje da i on očito ima nekog razloga da ne kaže: baš me briga za komisiju neka bude svet. Očito je i on smatrao da o nekim stvarima treba popričati. Nema tog dokumenta koji će govoriti istinu. Svaki dokument je podložan interpretaciji i Sveto pismo, a kamoli ne dokumenti komunistički, ustaški ovi ili oni. Nemojmo očekivati da ćemo na temelju dokumenata spoznati istinu, moramo biti spremni na različite interpretacije.
Na to mu je autorica filma “Kardinal i njegova Crkva” Višnja Starešina rekla da je relikt komunističkog režima govoriti nekome što je trebao učiniti. Ja sam jako žalosna kad slušam profesora Klasića i koji predaje studentima da svaku rečenicu započinje sa što je trebao više”. Na to je slijedila Klasićeva burna reakcija.
Starešina pak po pitanju Stepinca kojeg je posljednjih godina mnogo proučavala kazala kako je on u najmanju ruku bio fascinantna osoba. Kad proučavate i gledate što je on učinio i činio u autoritarnim i dva totalitarna režima to je zaista fascinantno što se tiče obrane moralnih načela, obrana načela crkve, ljudskih načela. To je način na kojima ga vrednuje zapadni slobodni svijet.
Istaknula je da je količina materijala koju je pronašla u Sjedinjenim Državama nevjerojatna, ona sama došla je do 20.000 članaka, a Stepinac je osoba oko koje se može graditi i dijalog i zajedništvo.
Ponovno je uslijedila Klasićeva reakcija.
Varaždinski biskup i nećak kardinala Stepinca msgr. Josip Mrzljak prisjetio se Stepinčeva života. Nisam sve tada mogao razumjeti ali sam pratio. Tek kasnije sam mogao razumjeti u čemu je bila njegova muka i težina i shvatiti što zapravo to znači biti svet čovjek. Čovjek kojega tamo vidimo da hoda po zemlji, a nekad smo mislili da su sveci neki tamo daleko ljudi. On je bio čovjek koji je pokazivao svetost u svojim najbližim kontaktima. Što se tiče Komisije sastavljena od hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka, čija je zadaća bila razmotriti djelovanje kardinala Stepinca, Mrzljak je rekao da je od nje očekivao dijalog koji se i dogodio. Treba izlaziti s dijalogom i dokumentima s jedne i s druge strane što je bilo i to jedini drugima reći. To je uostalom i bit svakog dijaloga.
Mi smo često puta slušali koliko je tu bilo mitologije kada se govorilo Stepinac ovo Stepinac ono, a na kraju od toga nije bilo ništa. Ja vjerujem da je to jedan dobar početak da pokažemo da je potrebno razgovarati jer to je važno. To je želio i papa Franjo jer živjeti nam je zajedno.
Milorad Pupovac na to je rekao da je Srpsko narodno vijeće od početka podržavalo rad Komisije. Pratili smo susrete između srpske i katoličke crkve o ovoj važnoj, teškoj temi i u mnogo čemu spornoj temi za koju je važno da iz jedne faze ahistorijskog, pomalo ideološkog, mitološkog pristupa ne uđemo ponovno u mitsko razumijevanje stvari. Najbitnije je da je taj dijalog uglavnom tekao u dobroj atmosferi unatoč neslaganjima u određenim stvarima. Najvažnije je da se taj dijalog nastavi i posebno je važno da smijem reći kao Srbin iz Hrvatske, kao pravoslavni Srbin da nitko nema osjećaj povrijeđenosti.. Moramo se paziti tog iskustva ekstrema.
Koliko god vjernike ranjavalo da je Papa tražio rad povijesne komisije dobro je to jer su dvije crkve razgovarale o tome, rekao je prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Anto Gavrić. To je postupak koji je pokazao da je moguće razgovarati o teškom pitanju. Od samog počeka rada komisije je inzistiranje na dokumentima. Teško je očekivati u jednom periodu od godinu dana da će se naći novi dokumenti koji se nisu vidjeli u zadnjih 40-50 godina tako da je teško zaustaviti službenu kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca. Zato Gavrić ne sumnja u odluku Pape da Stepinca proglasi svetim, a pita li se njega, kardinal Stepinac već je svet. Kao svećenik za mene je Stepinac doista svetac. U svom vjerovanju, kaže, nije sam. Ono što sam kod naroda vidio posebno na sveučilištu u Švicarskoj gdje sam studirao je da ljudi iz čitavog svijeta znaju za Stepinca. Dominikanci su puno učinili po tom pitanju koji su puno pisali o Stepincu. On je bio duboko povezan s dominikancima i on je za mene zato svetac kao da je dio našeg reda.
Novinar Večernjeg lista Darko Pavičić vjeruje da će sada nakon što je Komisija završila s radom Papi biti lakše donijeti odluku, a ona će, smatra Pavičić biti pozitivna. Nisu podastirani dokumenti koji bi dali novo svijetlo. Strahovalo se da će se pokazati neki novi dokumentu koji će ukazati suprotno. Stepinac nije samo osoba, tada je bio. Radi se o Crkvi. Da se naštetilo njemu, da se u ovom slučaju donijelo nešto što bi bacilo ljagu na njega to bi bilo uništenje hrvatske Stepinčeve crkve. Međutim to se nije dogodilo. Ovo je priopćenje autogol srpske pravoslavne crkve. Ipak, Pavičić u je drago što je do dijaloga u Komisiji došlo. Srbija nikada neće priznati Stepinca kao sveca. No ovaj je dijalog ohrabrujući za druge dijaloge.
Odluku o tome hoće li se kardinala Stepinca naposljetku proglasiti svetim može donijeti samo Papa, a on će to, prema mišljenju njegova nećaka, učiniti već iduće godine na 20. obljetnicu Stepinčeve beatifikacije.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
