Zajednica povratnika Hrvatskog Podunavlja: Ratne žrtve vape za pravdom

U Lovačkome domu „Fazan“ u Dardi održan je sastanak članova Zajednice povratnika Hrvatske Osječko-baranjske županije i novoosnovane Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, a donesena je odluka o osnivanju Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja.

1 od 4

To bi trebala biti regionalna krovna udruga, a osnivačka konferencija najavljena je za 19. lipnja u Vukovaru. Na sastanku je donesena i odluka o istupanju Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije iz Zajednice povratnika Hrvatske.

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

„Ako pokrećemo tužbu protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete, onda se to, ako se pozivamo na Erdutski sporazum, ne može odnositi na druge dijelove Hrvatske, nego samo na Podunavlje i zato nam treba Zajednica povratnika hrvatskoga Podunavlja. Ovdje je potpuno devastirano gospodarstvo, povratnici, pogotovo mladi ljudi, ne vide ovdje perspektivu i odlaze. Moramo trajno brinuti o ljudima s ratnim traumama“, izjavio je Branko Pek, predsjednik osječke zajednice, prenosi hrv.hr.

Predsjednik vukovarsko-srijemske podružnice Zajednice povratnika Hrvatske Dragutin Glasnović nije sudjelovao na tom sastanku i protivi se najavljenim promjenama.

„Nisam za podvajanja unutar Hrvatske. Podvajanje je želja nekih pojedinaca koji trebaju Vukovar, no treba li Vukovar njih? Radi se o nekim osobnim stavovima koji nemaju opravdanja“, rekao je Glasnović kome Pek osporava legalitet.

Dugogodišnji predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović preminuo je i u tijeku su pripreme za izbore u zajednici.

I prije se razmatralo o tužbi protiv Srbije. U Zajednici povratnika procijenili su kako je prosječna hrvatska obitelj na ratom stradalim područjima iz kojih su prognane pretrpjela štetu od najmanje 200 tisuća kuna. Kako je bilo 210 tisuća prognanika (ili otprilike 70 tisuća obitelji) država bi tako trebala nadoknaditi oko 14 milijarda kuna.

Ukupna ratna šteta u Hrvatskoj procijenjena je na 236 milijarda kuna, ali je tu uključena i ogromna šteta na gospodarskim i infrastrukturnim objektima.