Što županije i gradovi očekuju od Vlade u iduće četiri godine? Za koje kapitalne projekte treba tražiti financiranje iz fondova Europske unije? Koliko je Hrvatska daleko od željenog ravnomjernog razvoja svih krajeva?
U emisiji Otvoreno HRT-a urednice i voditeljice Zrinke Grancarić o tome su govorili Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, Željko Kolar, Krapinsko-zagorski župan, Matija Posavec, međimurski župan, Antonija Jozić, požeško-slavonska županica, Željko Burić, šibenski gradonačelnik i Rikardo Novak, hvarski gradonačelnik.
Tramišak je rekla da kada se govori o ravnomjernom regionalnom razvoju moramo se osvijestiti glede nerazvijenijih dijelova Hrvatske.
– Oni koji su najrazvijeniji, oni su i najviše spremni za povlačenje novaca iz fondova EU, dok najveća pomoć države i ministarstva regionalnog razvoja, ide nerazvijeniji područjima i onim udaljenijim od velikih gradova, naglasila je.
Kolar: Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan
Na pitanje jesmo li odredili prioritete glede „višegodišnje omotnice”, Kolar je rekao je kako se to još ne zna. Plan je otišao u Bruxelles i Vlada je puno radila na njemu.
– Vjerujem da su se dobro vagali prioriteti koji su važni za razvoj čitave Hrvatske, rekao je.
– Apetiti su porasli, što je očekivano, i možemo potvrditi da imamo 3-4 puta više projekata od raspoloživih sredstava koje ćemo imati na raspolaganju, a treba i reći da ćemo imati duplo više sredstava no što smo imali u prošloj financijskoj omotnici, istaknuo je Kolar.
U Krapinsko-zagorskoj županiji imaju 5 strateških projekata koje bi željeli ostvariti unutar 4-7 godina.
– Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan, govori Kolar.
Posavec je rekao da kada se pogleda karta Hrvatske i strateški državni projekti, onda se vidi da na sjeveru Hrvatske ima najmanje strateških državnih projekata, a oni koji postoje idu sporom dinamikom u realizaciji.
– Kada govorimo o ravnomjernom razvoju naše zemlje, teško je govoriti o razvijenim ili nerazvijenim županijama. Mi moramo raditi na ravnomjernoj razvijenosti i prilika je sada to. 49 milijardi kuna mehanizma za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir koji je na razini od 80-ak milijardi kuna, tu su još i zajmovi. To je sve ukupno 183 milijarde kuna koje su na stolu i imamo ih priliku uzeti, istaknuo je.
Posavec govori kako je jedna od stvari na koje županije mogu utjecati obrazovanje. U mehanizmu za oporavak ima 2,8 milijardi kuna za obnove škola, za jednosmjensku nastavu u čitavoj zemlji.
Jozć: Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen
Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen, istaknula je Jozić i dodala kako danas u Slavoniji ima obitelji koje se vraćaju, kvaliteta života raste.
– Nije čudno da se obitelj vrati i zakupi prostor u našim inkubatorima i osnuje tvrtku te znanja i iskustva koje je stekla u stranim državama prelije ovdje, govori županica.
Pitanje demografske obnove je pitanje cijele Hrvatske i to ćemo pitanje riješiti kada budemo imali jako gospodarstvo jer su samo radna mjesta ono što će jamčiti ostanak mladih obitelji, smatra Jozić.
Tramišak: Moramo se držati pravila i regulative EU
Na pitanje kako će se odlučivati o prioritetima glede projekata ministrica Tramišak je kazala kako se upravo završavaju planovi i treba se odlučiti čemu se treba posvetiti najveća pozornost strateškim ulaganjima koja imaju županije, poput ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, pitanje daljnjeg razvoja gospodarstva i poduzetništva, tehnoloških parkova.
– Sada se moramo fokusirati i reći u što želimo ulagati, naglasila je ministrica i dodala kako Hrvatska još uvijek kaska za zemljama članicama EU.
Istaknula je kako se moramo držati pravila EU i njihove regulative.
Prioriteti se određuju u suradnji s 92 institucije, županijama, civilnim sektorom, akademskom zajednicom, svim resornim ministarstvima, govori Tramišak.
Kolar naglašava kako sigurno neće svi biti zadovoljni s raspodjelom sredstava, ali, kako kaže, spreman je sjesti za stol s ostalim županima i dogovoriti prioritete.
Posavec: Hrvatska danas izdvaja 1 posto BDP-a za rast i razvoj
Međimurski župan je rekao kako će biti teško da jedinice lokalne samouprave smognu 15 posto za neke velike projekte zato što na „leđima” županijskog proračuna postoje projekti vrijedni stotine milijuna kuna, a izvorni prihod im je, na primjer, 62 milijuna kuna.
– Snalazite se nekako zato što ne želite propustiti ni jednu priliku zato što su projekti gotovi, natječaji otvoreni i želite povući novac, govori i dodaje kako će se i dalje u gradnji infrastrukture povlačiti europska sredstva, ali se treba ulagati i u rast i razvoj.
Hrvatska danas izdvaja 1 posto BDP-a za rast i razvoj, a prosjek EU je 2,2 posto, ali je u Nacionalnoj strategiji do 2030. godine definirano da će izdvajanje biti 3 posto.
– Za sjever Hrvatske je važno da se ulaže u brzu željeznicu. Od Zagreba do Čakovca ima 90-ak kilometara, a vama danas treba za to prijeći tri i pol sata vlakom. Neminovno je potrebno raditi na tome da možete vlakom za 50 minuta doći, naglašava Posavec.
Kohezijskim fondom od milijardu i sto milijuna kuna određeno je direktno ulaganje u željeznicu, ali tu je i 500 milijuna eura iz fonda za oporavak i otpornost, no sredstva će nedostajati i projekti će se morati raditi u fazama, govori Tramišak.
Jozić je rekla kako su u Požeško-slavonskoj županiji prioriteti veliki te da su prijavili projekte u vrijednosti od dvije milijarde kuna.
– Strateški projekt je prometna povezanost zato što je to ključno za gospodarstvo, a također je vrlo važan projekt koji se tiče obrane od poplava, naglašava.
Hvarski gradonačelnik rekao je kako se nada da će ova sezona biti dobra, iako to neće biti ono na što je Hvar naviknuo.
– Tijekom zadnje 4 godine uspjeli smo se pripremiti za novu financijsku injekciju i otvaranje natječaja kako bismo aplicirali za neke od projekata. Pandemija je loše utjecala na nas tako da možemo malo toga napraviti s vlastitim sredstvima, rekao je i dodao da sve što su do sada radili, imali su otvorena vrata u svim institucijama te su se uspjeli dogovoriti za dobrobit grada i otoka.
– Pripremili smo dosta projekata. Radimo na kulturnoj baštini, zbrinjavanju otpada, na sportu, obnovljivim energijama, naglasio je gradonačelnik.
Gradonačelnik Šibenika rekao je kako je današnji potres u Šibeniku bio vrlo neugodan, ali na sreću, nema štete osim u staroj školi u Vrpolju.
Govori kako krupne investicije koje se očekuju u gradu da budu financirane europskim novcem preklapaju se s ingerencijama sa županijom, odnosno pomorskim dobrom.
– Govorimo o rekonstrukciji centralne rive, gradnji nove srednje škole, adaptaciji zgrade gimnazije i gradnji nove bolnice, rekao je i dodao kako je Šibenik u zadnjih 8 godina povukao milijardu i tristo trideset milijuna kuna.
Istaknuo je kako je grad imao izvrsnu suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova.
– Formula je jednostavna. Morate imati svu dokumentaciju zato što postoji tzv. monitoring i svaki projekt na kraju mora biti isplativ i samoodrživ. Svi naši projekti su takvi, naglašava gradonačelnik.
Na pitanje postaju li odlagališta otpada gorući problemi, Kolar je rekao kako je to tako, ali da je njegova županija možda u maloj prednosti jer je odlagalište Piškornica trenutno u realizaciji.
– Koprivničko-križevačka županija, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska su u partnerstvu. Mi smo naše centre unutar županija sanirali, ali oni imaju rok trajanja i stoga nam je važno da centar Piškornica počne na vrijeme raditi.
Posavec: Potrebna je financijska decentralizacija
Kolar se osvrnuo na to da se mora hitno promijeniti Zakon o javnoj nabavi kako bi si olakšali „život”.
– Kada govorimo o Zakonu o javnoj nabavi, moramo spomenuti da je on stupio na snagu 1.1.2017. godine i da je usklađen s europskom direktivom, ali mi smo išli i malo strože. Sigurno ima prostora da se smanje uvjeti i da olakšamo svim korisnicima kako bi se ubrzale procedure, istaknula je ministrica Tramišak.
Posavec je rekao kako smatra da je financijska decentralizacija potrebna. Županije su dobile u sustav upravljanja i urede državne uprave tako da se sve spojilo. Sve ono što je prije 20-25 godina bilo povjereno županijama bilo je efikasnije, bolje i brže napravljeno nego s razine države, što je i logično.
Jozić se složila s time da se financije trebaju decentralizirati i spustiti na regionalnu razinu, ali se osvrnula da je ova Vlada donijela izmjene zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i samo u njenoj županiji su proračuni udvostručeni.
– Mi koji smo manje razvijeni zadovoljni smo sa zakonom, ali ima mjesta za poboljšanja, rekla je.
Kolar govori kako nije sporno da je Vlada digla sredstva za lokalnu upravu i samoupravu, ali za ono što nas čeka to nije dovoljno. Kako kaže bit ćemo brži i učinkovitiji, ako se lokalnoj samoupravi daju veća sredstva.
– Treba razmisliti o novom i kompletom sustavu financiranja lokalne samouprave, naglasio je i dodao kako treba imati povjerenja u lokalnu i regionalnu samoupravu.
