Znanstvenici tvrde da će vremenski ekstremi i njihove posljedice poput poplava – biti jači i dvostruko češći. Svoje viđenje klimatskih ciklusa, utjecaja Jupitera i stakleničkih plinova na klimu u Otvorenom HTV-a iznio je akademik Vladimir Paar. Tvrdi da je sasvim svejedno vozimo li dizelaše ili električne automobile.
Paar: Klima je prekrasan primjer determinističkog kaosa
“Klima je prekrasan primjer za deterministički kaos. Ima jedno deset različitih utjecaja na klimu, a dva su trenutno najviše u igri. Jedan su staklenički plinovi, a najutjecajniji staklenički plin je vodena para. Na drugom mjestu je CO2, a onda dolazi metan i još neki plinovi, smatra akademik Vladimir Paar.
> (VIDEO) Akademik Paar o vremenskim prilikama: Klimatske promjene su osobina koja prati povijest Zemlje
Dodao je kako se ljudi ne trebaju bojati stakleničkih plinova jer bi bez njih temperatura ovdje bila kao u Sibiru.
Paar: Svejedno je vozimo li dizelaše ili električne automobile
Na pitanje trebamo li voziti dizelaše, a ne električne automobile odgovorio je: “Sve vam se svodi na isto”.
Kazao je kako je teza o povećanju temperature za 3 stupnja uslijed povećanja koncentracije CO2 za 50 posto – teza iz 19. stoljeća. Dodao je kako se svi slažu da se upotrebom fosilnih goriva atmosfera zagrijava. Ali, postoje prijepori oko toga da je to jedini ili glavni utjecaj.
“Prateći svjetsku literaturu, vidim različite mogućnosti. Drugi ključni efekt je astronomski utjecaj na klimu. Ostali planeti, najviše Jupiter – gravitacijskim djelovanjem mijenjaju oblik zemljine putanje i nagnutost Zemlje. To su Milankovićevi ciklusi”, kazao je Paar.
> Klimatski aktivisti uništavaju znamenitosti: Pogledajte što su napravili Stonehengeu
‘Pad Rimskog Carstva je posljedica klimatskih promjena’
Prisjetio se nekadašnjih snježnih godina, za razliku od danas – kad je snijeg rijedak i kratkotrajan. Potvrdio je da se klima nepovratno mijenja te iznio tezu da je pad Rimskog Carstva posljedica klimatskih promjena.
“Suša je uništila Rimsko Carstvo. Francuska revolucija je posljedica klimatskih promjena zbog vulkanskih erupcija. Pšenica nije uspijevala zbog ogromne količine dima. Pet godina zbog dima nije bilo dovoljno sunčeve svjetlosti. Ljudi su gladovali i dizali revoluciju s parolom ‘Hoćemo kruha'”, dodao je Paar.
> Električni automobili: Njemačka se suočava sa značajnim preprekama u ostvarivanju svog cilja da poveća broj njihovih vlasnika
Spomenuo je i toplo europsko razdoblje.
“Zbog zatopljenja u 10. stoljeću otopili su se ledenjaci, Grenland je dobio ime ‘Zelena zemlja’, a Vikinzi su otkrili Ameriku. Istodobno je u Europi zbog zahlađenja i velikih kiša zakazala poljoprivreda”, kaže Paar.
Zbog takvih neprilika, dodao je – nastali su ratovi za hranu koji su trajali dva stoljeća. Nakon toga, nastupilo je zahlađenje.
‘Pod ledom je bio Bospor i sjeverni Jadran’
“Vi idite u sve galerije u svijetu. Vidi se da se u 16., 17. stoljeću u Veneciji kližu na ledu u venecijanskoj luci. Sjeverni Jadran je dugo vremena bio pod velikim slojem leda. Bospor je bio pod ledom. To zahlađenje je trajalo do 19. stoljeća i onda je postupno započinjalo zatopljenje. I sad smo mi u tom razdoblju. Međutim, to su tzv. mini zatopljenja i mini zahlađenja”, tvrdi akademik Paar.
Velika zatopljenja i velika zahlađenja, tzv. Milankovićevi ciklusi traju desecima tisuća godina.
“Mi smo sada pri kraju deset tisuća godina. Sad imamo utjecaj Jupitera i pri kraju smo međuledenog doba. Moglo se očekivati hlađenje, ali je došlo do utjecaja čovjeka. Utjecaj Jupitera hladi, a utjecaj čovjeka grije. I utjecaj čovjeka, tj. globalnog zatopljavanja trenutno prevladava”, tvrdi Paar.
