8. srpnja 1987. svečano je otvorena XIV. Ljetna Univezijada u glavnom gradu tada Socijalističke Republike Hrvatske Zagrebu. Trajala je do 19. srpnja 1987.
Univerzijada je međunarodni sportski događaj koji organizira Međunarodni studentski sportski savez. Na tome događaju sudjeluju mladi sportaši, tj. studenti iz cijelog svijeta.
Na Univerzijadi u Zagrebu nastupili su sportaši iz 122 država svijeta, a bilo je prijavljeno 6423 sudionika. Pamtimo je po simpatičnom logotipu i maskoti Zagiju Nedjeljka Dragića i po sportskim objektima koji su tada sagrađeni ili renovirani.
Najveći broj medalja na Univerzijadi osvojio je SSSR (78), dok je najveći je najveći broj zlatnih medalja osvojio SAD (27).
Zagrebu udahnut život, a Beogradu „gurana“ Olimpijada
Nakon 40 godina komunističkog sivila, oronulih i sivih fasada, gradskih livada punih smeća i apatije stanovništva, te godine glavni grad Hrvatske se podsjetio na slavne dane kada je s pravom dobio naziv „lepi beli Zagreb grad“.
Gradske fasade u centru grada su renovirane, izgrađeni novi renomirani sportski objekti popu SC Jarun i Košarkaške dvorane na Trešnjevci (danas dvorana „Dražen Petrović“), izgrađen novi, moderni Autobusni kolodvor na mjestu starog rugla popularno zvanog „Gumica“, renoviran Glavni željeznički kolodvor, stadion u Maksimiru i drugi objekti. Za vrijeme Univerzijade grad je živnuo pa su kafići u centru grada prvi puta nakon desetaka godina radili do jutarnjih sati uz pjesmu i druženje mladih i starih. Općenito, među Zagrepčanima i Hrvatima osjetio se jedan dašak novog vjetra koji je trebao ne samo osvježiti, nego i otpuhati stare i ustajale zadahe sustava koji je gušio ljudske i narodne slobode više od 40 godina.
Treba istaći da niti ova Univerzijada nije bila riješena politikantstva i da se s pravom među Hrvatima „govorilo po uglovima kuća“ da je sve ovo samo uvod u dobivanje Ljetne olimpijade glavnog grada Jugoslavije Beograda i bacanje „mrvica Hrvatima“. To se stvarno i dogodilo kada se Beograd i kandidirao za Olimpijske igre 1992., ali su ratne prilike u Jugoslaviji bile najozbiljniji kamen spoticanja za dobivanje Olimpijskih igara zemlje koja je već doživjela ekonomski bankrot i slom, a sada i krvavi rat.
Otvorenje Univerzijade 1987:
