Tjelesna aktivnost može postati sastavni dio naših života jedino u sinergiji liječnika, kineziologa, nutricionista, roditelja, obrazovnih ustanova i države ali se i svi mi ponaosob moramo pobrinuti za sebe, istaknuto je na stručnoj konferenciji pod nazivom “Kako povećati tjelesnu aktivnost stanovništva”, koju je u petak s ciljem pronalaženja kvalitetnog rješenja za poticanje stanovništva na svakodnevno vježbanje organizirao Središnji državni ured za šport.
“U ovo vrijeme kad tehnologija igra veliku ulogu u našim životima, bitno je motivirati i osvijestiti ljude o svim važnostima bavljenja bilo kakvom vrstom tjelesne aktivnosti. Kroz Europski tjedan sporta organizirali smo niz različitih događanja kako bismo potaknuli ljude na kretanje, a na ovoj Konferenciji vidjeli smo kakvo je trenutačno stanje, koje su posljedice, ali i koji primjeri dobre prakse već postoje kako bismo pokušali prekinuti ove negativne trendove. Zaključci s Konferencije poslužit će i pri izradi Nacionalnog programa sporta, kojim želimo propisati mjere kako bi bavljenje tjelesnom aktivnošću postala navika svih građana”, kazala je otvarajući konferenciju Državna tajnica za šport Janica Kostelić.
Za potrebe izrade Nacionalnog programa sporta Središnji državni ured za šport u lipnju je proveo istraživanje o tjelesnoj aktivnosti građana po kojem se 62 posto hrvatske populacije starije od 15 godina uopće ne bavi ikakvom sportskom, rekreacijskom ili drugom tjelesnom aktivnošću.
“Takva tjelesna neaktivnost povećava rizik za obolijevanje od srčanožilnih, metaboličkih i šećerne bolesti, kao i od malignih bolesti poput raka debelog crijeva, dojke, pluća i endometrija. Ugroženo je psihičko zdravlje pa je veća mogućnost za depresiju, anksioznost, Alzheimerovu bolest i demenciju. Tjelesna neaktivnost češće dovodi i do poremećaja spavanja, smanjenja spolne funkcije i plodnosti te bolesti kralježnice i lokomotornog sustava” , istaknula je prodekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lana Ružić upozorivši da je Hrvatska na osmom mjestu od 28 članica EU kada je riječ o broju pretilih ljudi te da je pretilost kod djece u porastu pa je edukaciju nužno provoditi već od vrtića.
“Navedeni rizici mogu biti bitno manji bavimo li se športom, rekreacijom ili drugom tjelesnom aktivnošću. Redovita tjelesna aktivnost jedan je od osnovnih čimbenika unaprjeđenja zdravlja te da bi trebala biti sastavni dio svih javnozdravstvenih programa namijenjenih populacijskim skupinama svih dobi. Organizirana tjelesna aktivnost, rekreacija i sport pozitivno utječu na smanjenje stope nasilja, konzumacije alkohola, izbjegavanje konzumacije droga, povećanje samopouzdanja i socijalizacije, te smanjenje osjećaja usamljenosti, osobito kod starije populacije”, rekla je Jelena Paušić s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Zaključak konferencije sumirala je naša poznata plivačka paraolimpijska Ana Sršen rekavši da jedino sat tjelesne i zdravstvene kulture uistinu osposobljava za život jer stvara zdravog čovjeka, budući je zdravlje preduvjet da možemo uopće obavljati ikakav posao.
Konferencija se održala u sklopu Europskog tjedna sporta kojeg od 23. do 30. rujna organizira Središnji državni ured za šport na inicijativu Europske komisije s ciljem promicanja sporta i redovite tjelesne aktivnosti građana svih dobnih skupina i stupnja fizičke pripremljenosti. Europski tjedan sporta bit će zatvoren u Vukovaru ove subote, gdje građane očekuje niz turnira, biciklijada, jutarnja tjelovježba i druge sportske aktivnosti.
