Sud BiH odlučuje o izručenju Zorana Mamića Hrvatskoj

Foto:: fah

Sud BiH danas odlučuje o izručenju Zorana Mamića Hrvatskoj. Je li na pomolu dogovor pravosuđa Hrvatske i BiH o razmjeni osoba koje se sumnjiče za različita kaznena djela? Podsjetimo, Hrvatska traži izručenje bivšeg direktora Dinama Zdravka Mamića, ali i njegovog brata Zorana Mamića. BiH je tražila izručenje bivše sutkinje Općinskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Moram nešto korigirati, takav dogovor pravosuđa BiH i Hravtske ne može postojati jer se postupci sastoje iz dvije faze, jedna je kad država traži da sudovi daju svoju ocjenu jesu li ispunjeni uvjeti za izričenje, tada su u komunikaciji pravosuđa preko ministarstava. U drugoj fazi, konačnu odluku donose ministarstri pravosuđa. Onda može doći do tzv. dogovora reciprociteta, političkih miješanja itd. Što se pravosuđa tiče, to je uobičajena procedura ocjene bazirana na međunarodnim konvencijama, međusobnim sporazumima i domaćim zakonima, tako da to suci rade rutinski, rekao je odvjetnik Vlado Adamović, gostujući u emisiji “Studio 4”.

Na pitanje kakvu odluku pravosuđa BiH možemo očekivati, Adamović je odgovorio:

– Uvijek je u zabludi onaj tko pokuša predvidjeti što će sud donijeti kao odluku. Sigurno je da će sud preispitivati da li postoje uvjeti da se osumnjičenik izruči Hrvatskoj. Moraju se preispitati uvjeti koji su precizirani u sporazumu između Hrvatske i BiH. Jesu li to prvenstveno djela koja su kažnjiva u obje države, a onda postoji i niz uvjeta koji se preispituju. Kada sudac zaključi da su ti uvjeti ispunjeni, on će obavijestiti ministra pravosuđa. Ukoliko sudac zaključi da to nije tako, on će isto tako obavijestiti ministra da nisu ispunjeni uvjeti i u skladu s tim će donositi odluke, rekao je Adamović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ročištu na kojem su odlučivalo u izručenju Zdravka Mamića, protiv izručenja bili su i Mamićev odvjetnik i tužiteljstvo. Adamović kaže kako ovdje nije riječ o paradoksalnoj situaciji.

– Najčešće tužitelji slijede zakonsku obvezu da iznose argumente koji će potkrijepiti stav tužiteljstva. U narodu je to poznato – uvijek optužuje i od toga ne smije odustati. Zakoni u Hrvatskoj i RH su vrlo jasni, tužitelji u predmetu koji se nađu pred njima moraju jednakom snagom iznositi argumente koji su za i koji su protiv pred sucem ili vijećem. Tužitelj je u tom momentu smatrao da nisu ispunjeni uvjeti da se potraživani izruči. Onaj tko sumnja u to može pogledati sporazum u kojem piše da se izručenje može odbiti ukoliko je djelo koje je počinjeno pretežito počinjeno na teritoriju zemlje iz koje se izručenje traži. Tako je u ovom slučaju proizašlo da su većinu radnji izvršenja, i gospodin Mamić i suci počinili na teritoriju BiH. Čuvajući svoj suverenitet i opstojnost svog sudskog sistema, a imajući ozbiljnu intenciju da gone počinitelje djela, tužitelj je smatrao da ukoliko postoje ta djela da ih je pametnije suditi u BiH iz razloga koji su naznačeni.

Ide li Mamiću na ruku da je sudjelovao u otkrivanju korupcije na osječkom sudu, kao i da je platio dug RH? Je li sporan minimum zatvorske kazne za korupciju?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Sada ulazimo u zonu izražavanja mišljenja. To je tema za okrugle stolove s eventualnim prijedlozima da se zokoni mijenjaju. Korištenje zakonskih mogućnosti nije pogodovanje. Kad im date mogućnost, ljudi će to iskoristiti. Ukoliko to ne želite, onda ćete promijeniti zakon, rekao je Adamović, piše HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.