Tijekom 2017. godine hrvatski sportaši su osim dva naslova svjetskih prvaka u atletici i gimnastici, na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima, prema službenim podacima HOO-a, u seniorskim konkurencijama osvojili 45 zlatnih, 54 srebrnih i 43 brončane , a juniorskim 31. zlatnu, 24 srebrne i 43 brončane medalje.
Pogledajte pregled najvažnijih sportskih uspjeha:
VATERPOLISTI DRUGI PUT NA SVJETSKOM TRONU
Hrvatska vaterpolska reprezentacija osvojila je zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu, koje je od 14. do 30. srpnja održano u Budimpešti, i na kojem je finalu sa 8-6 pobijedila Mađarsku.
Bio je to, nakon Melbournea 2007. kada su također u finalu svladali Mađarsku, drugi naslov svjetskih prvaka te šesta uzastopna medalja naših vaterpolista na svjetskim prvenstvima. Naime, uz zlata iz Melbournea i Budimpešte “Barakude” su osvojile i tri uzastopne bronce (Rim 2009., Šangaj 2011., Barcelona 2013.) dok su 2015. u Kazanu osvojili srebro.
SRBIĆ DONIO PRVO GIMNASTIČKO ZLATO ZA HRVATSKU
Hrvatski gimnastičar Tin Srbić osvojio je u Montrealu naslov svjetskog prvaka na preči, što je ujedno i najveći uspjeh u povijesti hrvatske gimnastike. Srbić je u kvalifikacijama bio ukupno treći, a u svom premijernom nastupu na SP-u 21-godišnji Zagrepčanin je došao do nevjerojatnog uspjeha. Nakon što je u kvalifikacijama odradio vježbu za ocjenu 14.366, a u finalu je bio još bolji i s ocjenom 14.433 uvjerljivo osvojio zlato ispred Nizozemaca Epkea Zonderlanda (14.233) i Barta Deurlooa (14.200). Ovo je druga medalja za hrvatsku gimnastiku na svjetskim prvenstvima, nakon bronce Marija Možnika iz 2014. godine, također na preči. Na istoj spravi nastupio je i Anton Kovačević, ali je skromnim nastupom zaslužio ukupnu ocjenu 9,866, što je bilo dovoljno tek za 117. mjesto.
SINKOVIĆI SREBRNI U PRVOJ SEZONI U DVOJCU BEZ KORMILARA
Hrvatski veslači Martin i Valent Sinković osvojili su srebrnu medalju u dvojcu bez kormilara na Svjetskom prvenstvu u američkom Bradentonu, oni su u finalu za 34 stotinke zaostali za zlatnim Talijanima Matteom Lodom i Giuseppeom Vicinom. Braća Sinković ostala su bez novog, petog svjetskog zlata u dramatičnom finišu u kojemu su Lodo i Vicino nevjerojatnom frekvencijom od 46 zaveslaja u minuti u posljednjih 500 metara uspjeli nadoknaditi dvije sekunde zaostatka za našim veslačima. Za braću Sinković ovo je već šesta medalja sa svjetskih prvenstava i to u trećoj različitoj disciplini. U četvercu na pariće su bili dva puta zlatni i jednom brončani, u dvojcu na pariće su osvojili dva zlata, a sada imaju i srebro u dvojcu bez kormilara. Usto su osvojili i olimpijsko srebro u četvercu na pariće iz Londona 2012. te su aktualni olimpijski pobjednici u dvojcu na pariće. Ovo im je prva sezona u kojoj su veslali u dvojcu bez kormilara.
ČILIĆ U FINALU WIMBLEDONA
Do početka travnja i dolaska na zemljanu podlogu Čilićeva je sezona, uglavnom, bila za zaborav. No, uslijedio je veliki povratak na zemlji, u kojem je Marin bio četvrtfinalist u Monte Carlu, Rimu i Roland Garrosu te osvojio turnir u Istanbulu i time nastavio niz s najmanje jednim trofejem u sezoni, koji traje još od 2008. godine.
Formu sa zemljane podloge prenio je i na travu. Bio je finalist turnira u londonskom Queen’s Clubu, a tri tjedna poslije postao je i drugi hrvatski tenisač nakon Gorana Ivaniševića koji se probio do finala najvećeg svjetskog turnira u All England Clubu. No, u finalu nije mogao zaustaviti Švicarca Rogera Federera prema osmom wimbledonskom trijumfu, u čemu su mu odmogli i žuljevi na stopalu.
SANDRI PERKOVIĆ DRUGI NASLOV SVJETSKE PRVAKINJE
Hrvatska atletika ostvarila je na Svjetskom prvenstvu u Londonu najveći uspjeh na svjetskim smotrama sa zlatnom i brončanom medaljom. Najbolja hrvatska sportašica Sandra Perković po drugi je puta u karijeri osvojila naslov svjetske prvakinje u bacanju diska, ona je u Londonu do novog zlata stigla odličnim hicem od 70.31 metara.Perković je tako ponovila uspjeh iz Moskve prije četiri godine kada je po prvi put osvojila naslov svjetske prvakinje, dok je prije dvije godine u Pekingu bila srebrna iza Kubanke Denije Caballero. Uz dva svjetska zlata, Perković ima i dva olimpijska zlata, prvo je osvojila na istom ovom stadionu u Londonu prije pet godina, a drugo lani u Rio de Janeiru.Usto, Perković ima i četiri uzastopna naslova europske prvakinje.
Šampionka iz zagrebačke Dubrave dominirala je natjecanjem diskašica u Londonu, već u prvoj seriji bacila je 69.30 metara što je rezultat kojega niti jedna druga bacačica nije ostvarila ove godine. U drugoj seriji Perković je bacila još dalje, do 70.31m, a i u trećoj je seriji prebacila 70 metara sa 70.28m, dok je u četvrtoj disk sletio na 69.81m. Bila su to tri najdulja hica natjecanja. U petoj i šestoj seriji Perković je prestupila.
Hrvatski rekorder u bacanju kugle 26-godišnji Zadranin Stipe Žunić hicem od 21,46 metara osvojio je brončanu medalju te tako postao prvim hrvatskim atletičarom koji se popeo na pobjedničko postolje na svjetskim atletskim prvenstvima na otvorenom. Žunić je hitac za medalju, samo dva centimetra kraći od svog hrvatskog rekorda, izveo u drugoj seriji.U prvoj seriji je Žunić bacio 21,01 m, u trećoj je njegova kugla poletjela na 21,04 m, a u četvrtoj 21,08 m. Žunić je u petoj seriji bacio vrlo daleko, možda i na daljinu novog osobnog rekorda, ali ga je silina hica povuka u prijestup. Naš je rekorder prestupio i u šestoj seriji, kad je već bilo jasno da mu nitko od konkurenta ne može oteti brončanu medalju, a nakon toga se u slavlju ispružio na bacalištu.
HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA NA SP-u
Protekla godina donijela je mnogo stresa, nezadovoljstva, ali na koncu i mnogo radosti nakon što je hrvatska reprezentacija uspjela izboriti plasman na svjetsko prvenstvo koje će se iduće godine održati u Rusiji.
„Vatreni“ su na putu do Rusije odigrali 12 utakmica ostvarivši pritom sedam pobjeda, tri neodlučena ishoda i dva poraza uz razliku pogodaka 19-5. Kvalifikacije je započeo Ante Čačić, a završio ih Zlatko Dalić koji je potom preko play-offa i Grčke odveo Hrvatsku do Rusije.
Nakon lanjskog mirnog ulaska u kvalifikacije (tri pobjede i remi), nitko nije niti pomislio kako slijedi turbulentna 2017.
Nastavak kvalifikacija bio je u ožujku ove godine, a Hrvatska je 2017. otvorila pobjedom protiv Ukrajine 1-0. Strijelac jedinog gola bio je Nikola Kalinić u 38. minuti utakmice. Igra protiv Ukrajine zasigurno se neće pamtiti, bilo je puno pogrešaka, pogotovu u drugom dijelu, no ostvarena je pobjeda protiv izravnog konkurenta za plasman na SP. Bila je to i prva domaća utakmica nakon dvije godine suspenzija s gledateljima na stadionu, a došlo ih je 27,500.
U utakmici šestoga kola skupine I Hrvatska je izgubila od Islanda u Reykjaviku s 0-1 upisavši prvi poraz. Pobjednika je odlučio gol Hordura Magnussona u 90. minuti. Nakon ovog rezultata Hrvatska i Island su se izjednačili na vrhu ljestvice sa po 13 bodova.
Uslijedilo je mučenje protiv Kosova i pobjeda 1-0. Utakmica je počela u subotu 2. rujna, a nakon 20 minuta je prekinuta zbog maksimirskog travnjaka natopljenog kišom. Nastavak je uslijedio u nedjelju, a hrvatska reprezentacija je jedva pobijedila s 1-0 pogotkom Domagoja Vide u 74. minuti.
Osmo kolo donijelo je novo razočaranje i poraz 0-1 od Turske u Eskisehiru. Pogodak odluke koji je Turke vratio u život, a nama zakomplicirao situaciju, postigao je Cenek Tosun u 75. minuti. Hrvatska je usprkos porazu zadržala vodstvo na ljestvici sa 16 bodova, koliko je imao i Island nakon pobjede protiv Ukrajine 2-0. Turska je bila treća s 14 bodova, a Ukrajina na četvrtom mjestu također s 14 bodova.
Uslijedio je novi šok. Sasvim sigurno najveće iznenađenje ove skupine. Hrvatska je u listopadu na Rujevici dočekala Finsku i pobjedom bi izborila direktan plasman na World Cup. No utakmica je završila 1-1. Hrvatska je povela u 57. minuti golom Marija Mandžukića, a na 1-1 poravnao je Pyry Soiri u 90. minuti. Bila je to još jedna blijeda i neuvjerljiva predstava Čačićevih odabranika nakon koje je Hrvatska morala spašavati drugu poziciju u skupini i mjesto u dodatnim kvalifikacijama.
Kolo prije kraja kvalifikacija Hrvatska je pala na drugo mjesto sa 17 bodova, koliko je imala i Ukrajina na trećem mjestu, dok je na vrhu Island s 19 bodova. Nakon toga Ante Čačić dobiva otkaz. Reprezentaciju je privremeno u ruke dobio Zlatko Dalić, a ispred njega je bilo gostovanje u Kijevu, gdje su Ukrajina i Hrvatska u izravnom susretu odlučivale tko će kao drugoplasirani u dodatne kvalifikacije. Hrvatskoj je za drugo mjesto dovoljan i bod, dok Ukrajini igrala samo pobjeda.
Hrvatska je na koncu pobijedila 2-0 na krilima Andreja Kramarića koji je postigao oba pogotka u razmaku od osam minuta (62, 70).
Ždrijeb parova dodatnih kvalifikacija održao se u utorak, 17. listopada. Hrvatska je bila jedan od nositelja i izvukla je Grčku.
Prvi dvoboj donio je uvjerljivu pobjedu hrvatske vrste 4-1. Već nakon 19 minuta imala 2-0 golovima Luke Modrića iz kaznenog udarca (13) i Nikole Kalinića (19). Grci su smanjili u 30. minuti preko Sokratisa Papastathopoulosa, no do kraja utakmica ‘vatreni’ su zabili još dva gola, a strijelci su bili Ivan Perišić (33) i Andrej Kramarić (49).
U uzvratnom susretu u Pireju hrvatska je odigrala 0-0 i tako izborila plasman na svoje peto svjetsko prvenstvo. Početkom prosinca u Moskvi je održan i ždrijeb koji je Hrvatsku smjestio u skupinu D zajedno s Argentinom, Nigerijom i Islandom.
SNJEŽANA PEJČIĆ EUROPSKA PRVAKINJA, MIRANU MARIČIĆU ZLATO NA JUNIORSKOM SP-u
Iza hrvatskih strijelaca još je jedna vrlo uspješna godina u kojoj su se s najvećih natjecanja redovito vraćali s odličjima. Počelo je odličnim nastupom već u ožujku, na Europskom prvenstvu zračnim oružjem u Mariboru, gdje je sjajna Snježana Pejčić drugi put u karijeri osvojila pojedinačno zlato u zračnoj pušci, a u ekipnom dijelu došla do srebra zajedno s Valentinom Gustin i Martom Zeljković, Na istom prvenstvu su naši juniori Miran Maričić, Borna Petanjek i Andrija Mikuljan su u gađanju puškom ostali 0,2 kruga do momčadskog zlata i svjetskog rekorda koji su postavili Mađari.
Ono što im je pobjeglo u Mariboru, a to su pojedinačne medalje, našim juniorima nije promaklo na Svjetskom prvenstvu u njemačkom Suhlu. U momčadskom dijelu Maričić, Petanjek i Mikuljan osvojili su broncu te zasjali u pojedinačnom finalu. Maričić se okitio juniorskim naslovom svjetskog prvaka, a Petanjek je osvojio brončano odličje. Odličan nastup začinili su osvajanjem momčadskog srebra u disciplini malokalibarske puške, trostav, gdje se Maričiću i Petanjeku pridružio Denis Tomašević.
Samo mjesec dana poslije Borna Petanjek je osvojio još jednu juniorsku medalju na EP-u malokalibarskim oružjem u Bakuu. Dugorešanin je bio srebrni u disciplini MK puška, 60 ležeći. Na istom prvenstvu za seniorske medalje pobrinuli su se sjajni hrvatski trapaši. Olimpijski pobjednici Josip Glasnović i Giovanni Cernogoraz udružili su snage s Markom Germinom te osvojili momčadsku broncu. Zlato je ovoga puta izostalo, ali se Josip Glasnović iz Bakua vratio kao europski doprvak, a Giovanni Cernogoraz s brončanim odličjem.
Hrvatska, točnije Osijek, bio je domaćin najvećeg natjecanja u samostrelu. U Slavoniji su se okupili najprecizniji ljudi svijeta u gađanju field i match samostrelom. U field samostrelu zlatna odličja u muškoj i ženskoj konkurenciji ostala su u Zagrebu, u vlasništvu obitelji Pereglin. Svjetskim prvacima postali su brat i sestra, Domagoj i Valentina. U ženskoj konkurenciji i bronca je ostala u Hrvatskoj, oko vrata Sanje Komar. Naslov svjetskog prvaka u juniorskoj konkurenciji obranio je Luka Štrbenac, Martin Oborovečki je bio drugi, a Mihaela Oborovečki je osvojila broncu u konkurenciji juniorki.
Pred kraj listopada u New Delhiju je održano finale Svjetskog kupa s kojeg su se Snježana Pejčić i Giovanni Cernogoraz vratili s novim odličjima. Riječanka je bila srebrna u trostavu MK puškom, a Giovanni je osvojio broncu u trapu.
NA SP U ATLETICI ZA OSOBE S INVALIDITETOM PET ODLIČJA
Od 14. do 23. srpnja u Londonu je održano svjetsko atletsko prvenstvo za osobe s invaliditetom na kojem je nastupilo više od 1,300 atletičara iz 92 zemlje svijeta, a hrvatske boje branilo je 13 natjecatelja.
Hrvatski atletičari na prvenstvu su osvojili pet medalja – jedno zlato, dva srebra i dvije bronce.
Najsjajniju medalju je osvojila Mikela Ristoski u skoku u dalj za osobe s intelektualnim teškoćama. Mikela je tako zlatu s paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru dodala i zlato sa SP u Londonu. Ristoski je pobijedila sa skokom od 5,66 metara što je najbolji ovogodišnji rezultat u svijetu.
Rezultat s POI u Riju ponovio je i Zoran Talić, koji je kategoriji skakača u dalj za osobe s intelektualnim teškoćama osvojio drugo mjesto iza paraolimpijskog pobjednika Malezijca Romly Abdul Latif. Talić je bio srebrni sa skokom od 7,32 metra i novim europskim rekordom.
Srebro u Londonu osvojio je i bacač diska Miroslav Petković u kategoriji F57. Petković je bio drugi s rezultatom 45,99 m što je ujedno njegov najbolji rezultat te novi državni rekord u ovoj disciplini.
Ivan Katanušić je novim osobnim rekordom od 57,33 metra osvojio broncu u bacanju diska u kategoriji potkoljeničnih amputiraca, dok je treći bio i Velimir Šandor u bacanju diska, kategorije F52 atletičara s tetraplegijom, s daljinom od 17,95 metara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
