Glavni tužitelj Haaškoga suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz u srijedu je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku ocijenio da je Vojislav Šešelj, kojega je zbog slaba zdravlja Haaški sud prošlog mjeseca privremeno pustio na slobodu, svojim huškačkim govorima izazvao negativne reakcije u susjednim zemljama i u međunarodnoj zajednici te da je nužno što prije doći do presude u tom slučaju.
Iako je priznao brojne odgode i kašnjenja i rekao da slučajevi Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja nisu pod nadzorom tužiteljstva jer su optuženici bolesni, Brammertz je rekao da je razumljiva frustracija zbog sporosti u slučaju Šešelja.
“Tužiteljstvo shvaća i dijeli frustraciju mnogih zbog toga što presuda još nije objavljena, iako je posljednji svjedok svjedočio u srpnju 2010., a suđenje završeno u ožujku 2012.”, rekao je.
U svezi s burnom reakcijom javnosti na puštanje Vojislava Šešelja te Šešeljevim nepoštovanjem suda i uvredama upućenim žrtvama, bilo je nužno, kaže Brammertz, da tužiteljstvo od sudaca traži povlačenje odluke o puštanju.
Predsjednik Haaškog suda (ICTY) Theodor Meron izjavio je u srijedu kako je razočaran što sud nije ispunio plan i do kraja 2014. završio sve postupke, ali kašnjenje nekih suđenja neće dovesti u pitanje rok za zatvaranje suda 2017.
Meron je Vijeću sigurnosti podnio redovito izvješće u kojem je naglasio da su kasna uhićenja optuženih, promjene sudaca, bolesti optuženih i složenosti predmeta glavni razlozi kašnjenja.
“Posljedice tih odgađanja razočaranje su za mene i ostale suce… Ipak, predviđeni datum gašenja suda 2017. ne bi trebalo dovesti u pitanje”, istaknuo je američki sudac.
Sud je 2014. završio dva postupka, pa u 2015. ulazi s četiri suđenja i pet žalbenih postupaka, a do kraja 2015. ostat će mu po jedno suđenje i žalbeni postupak.
Meron je članice VS-a podsjetio da je zbog zdravstvenih problema u listopadu prekinuto suđenje Goranu Hadžiću, suđenje Ratku Mladiću održava se četiri dana na tjedan, a Vojislav Šešelj pušten iz pritvora.
Presudu Mladiću očekuje u ožujku 2017. ili poslije, ali “te promjene u prognozama donošenja presude ne bi trebale utjecati na zatvaranje suda 2017.”, istaknuo je.
Meron se nije detaljnije bavio slučajem Šešelja čije je puštanje u studenome izazvalo oštre kritike hrvatske vlade i javnosti zbog ratnohuškačke retorike tog optuženog ratnog zločinca.
Službeni Zagreb kritizirao je odluku ICTY-a o puštanju Šešelja, optuženog za ratne zločine nad nesrbima u Vojvodini, Hrvatskoj i BiH.
Po Meronovim riječima, sud teško zadržava osoblje koje odlazi na bolje plaćene poslove, pa sud ostaje bez “vrijednog institucionalnog i specifičnog znanja”, dodao je Meron.
Unatoč tim operativnim problemima, kaže da sud koji djeluje od 1993. ispunjava svoj mandat. “Nadam se da priroda ovoga izvješća neće umanjiti širu sliku i prevažnu ulogu koju je ICTY igrao i igra u postavljanju globalnih standarda međunarodnog kaznenog prava i pravde te u jačanju vladavine prava na lokalnoj razini”, naglasio je Meron.
