Čelnici Rusije, Njemačke, Francuske i Turske stigli na summit o Siriji

Foto: fah

Čelnici Rusije, Njemačke, Francuske i Turske okupili su se u subotu u Istanbulu na skupu o Siriji u kojoj je ovotjedno nasilje u posljednjoj pobunjeničkoj enklavi Idlib upozorilo na svu krhkost primirja dogovorenog u rujnu između Ankare i Moskve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Summit na kojem sudjeluju turski predsjednik Tayyip Erdogan, ruski Vladimir Putin, francuski Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put okuplja čimbenike koji podupiru suprotstavljene snage u Siriji. Putin je prije dolaska u Istanbul već ranije razgovarao s Macronom i Erdoganom.

Na sastanku sudjeluje i UN-ov izaslanik za Siriju Staffan de Mistura, koji krajem studenoga napušta dužnost iz obiteljskih razloga.

Očekuje se napredak, ali primirje sve krhkije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Oči svijeta su danas uprte u nas. Nadam se da ćemo na iskren i konstruktivan način učiniti napredak i biti na visini očekivanja”, kazao je turski predsjednik Erdogan.

Uoči otvaranja summita, Macron je na Twitteru napisao da je “danas na kocki stabilnost Sirije kako bi se izbjegla nova humanitarna katastrofa”.

Ankara, koja od početka podržava pobunjenike koji žele svrgnuti predsjednika Bašara al-Asada, i Moskva kao glavni strani Asadov saveznik, prošli su mjesec dogovorili stvaranje demilitarizirane zone u sjeverozapadnom području Idliba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Idlib i susjedna područja posljednje su uporište pobunjenika koji su ustali protiv Asada 2011. U tom području trenutno živi oko tri milijuna ljudi, a više od polovice njih stiglo je iz drugih područja u bijegu pred ofenzivom vladinih snaga.

Rusija i Turska potpisale su 17. rujna u Sočiju sporazum kojim se predviđa tampon zona široka 15 do 20 km unutar pobunjeničkog teritorija u pokrajini Idlibu i u dijelovima susjednih pokrajina Hame, Latakije i Alepa. To područje, prema sporazumu, treba također biti ispražnjeno od svog teškog naoružanja i moraju ga napustiti svi džihadistički borci.

Međutim, s približavanjem summita primirje je sve krhkije: posljednjih dana bilo je sukoba i u petak je u bombardiranjima vladinih snaga na Idlib ubijeno sedam civila, što je najveća brojka od rusko-turskog sporazuma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na terenu, nezaobilazni trio čine Turska, Rusija i Iran, države koje su radi vlastitih interesa uložile goleme vojne resurse. Francuska i Njemačka čine skupinu od pet zemalja, među kojima je i SAD, koje traže političko rješenje za sukob u Siriji, ali njihove pokušaje su zasjenili igrači sa sastanka u Astani, tj. Moskva, Ankara i Teheran.

Tko će obnavljati Siriju

Upada u oči da na sastanku ne sudjeluju Iran i SAD, no Macron je u četvrtak razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi uskladili svoja stajališta.

Osim o Idlibu, četvorka Istanbulu razgovara i o obnovi Sirije, temi koja je Moskvi jako pri srcu, no njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen je danas kazala da se obnova ne može raditi “u korist Asadove diktature”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sirijski sukob počeo je 2011., kao masovni prosvjed protiv Bašara al-Asada i prerastao je u rat sa stotinama tisuća žrtava, milijunima izbjeglih i raseljenih, a u njega su se umiješale svjetske i regionalne sile.

U protekle tri godine, Rusija i Iran podržavali su Asada i pomogli mu vratiti nadzor nad brojnim enklavama koje su držali pobunjenici ili džihadisti, čime je okončan sukob u brojnim područjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.