U drugi krug izbora za predsjednika Crne Gore ušli su kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović i čelnik Pokreta Europa sad koji se gospodarskom retorikom predstavlja kao stranka građanske orijentacije Jakov Milatović, objavio je Centar za monitoring (CEMI), prenosi HRT.
Izlaznost 63,1 posto
Nakon obrađenih 97% glasova, Đukanović je osvojio 35%, dok je Milatović dobio podršku 29% birača. Drugi krug održat će se za dva tjedna, 2. travnja.
“Ovo je točno to što smo planirali da ćemo ostvariti. Kao što znate, o tome smo i javno govorili i o tome su govorili rezultati istraživanja javnog mnijenja, dakle ostvario sam 36% glasova. U apsolutnim brojevima to je nešto iznad 120.000 glasova, što smatram vrlo vrijednim rezultatom”, kazao je Đukanović.
>Musić: Đukanović je jedini izbor za Hrvate u Crnoj Gori
“Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su baklju slobode u prethodnih 30 godina nosili u Crnoj Gori i hvala im na tome. Ovo je zajednička pobjeda onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskriminirani, čija su djeca napustili Crnu Goru trbuhom za kruhom”, naglasio je Milatović.
Najbliži plasmanu u drugi krug izbora, prema podacima CEMI-ja, bio je Andrija Mandić iz prosrpskog Demokratskog fronta, a na četvrtom mjestu po broju glasova je Aleksa Bečić čelnik Demokratske Crne Gore.
Projekcije uoči izbora pokazivale su da bi se u drugom krugu trebali naći Đukanović i Mandić, a rezultat je iznenadio većinu analitičara u Crnoj Gori.
Ukupno sedam kandidata sudjelovalo je na predsjedničkim izborima. Ostali kandidati dobili su manje od četiri posto glasova. Andrija Mandić je u govoru nakon izbornog poraza kazao da će u drugom krugu podržati Milatovića, dok se ostali kandidati nisu u tome smislu izjasnili.
Kako će oko 540.000 birača glasovati 2. travnja?
Milo Đukanović očekivano je u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio najveći postotak glasova. Dobio je oko 120.000 glasova birača. Jakov Milatović, koji je ušao u drugi krug izbora, kazao je da se i uključio u ovu utrku kako bi pobijedio Đukanovića, javlja HRT.
>Geopolitička analiza: Vučić i Putin sviraju rekvijem za Crnu Goru, a Zapad igra neku svoju igru?
Đukanović je na vlasti proveo 32 godine, dio vremena kao predsjednik države, a dio kao premijer. Za to vrijeme pratile su ga brojne afere, no Crna Gora istodobno je proglasila neovisnost, postala članica NATO-a i otvorila je pretpristupne pregovore s EU. U svojim predizbornim porukama Đukanović govori da će Crna Gora postati punopravna članica EU-a za pet godina, odnosno kada istekne ovaj petogodišnji predsjednički mandat.
Jakov Milatović je osnovao Pokret Europa sad uoči lokalnih izbora. Upravo je na tim izborima u Podgorici trijumfirao. Nakon niza godina ondje je tada poražen Đukanovićev DPS. Kao ministar u vladi Zdravka Krivokapića, na vrhuncu krize je povećao minimalnu prosječnu plaću i prosječnu, ali je pritom ukinuo doprinose za zdravstvo i povećao poreze na plaće iznad 1000 eura. Đukanović je te mjere tada ocijenio kao avanturističke.
Najneizvjesniji izbori
Ovi su se izbori smatrali najneizvjesnijima od crnogorske neovisnosti 2006. godine. Za petogodišnji mandat borili su se aktualni šef države i kandidat njegove Demokratske partije socijalista Milo Đukanović te čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Demokrata Alekse Bečića, Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad (PES), čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović te influencer Jovan Radulović.
>Starešina: Da bi se razumjelo što se uistinu događa u Crnoj Gori, valja se vratiti Đukanoviću
Biračko pravo na izborima ima 542.154 stanovnika Crne Gore. Ukupna izlaznost bila je 63,1 posto. Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.
Situaciju pred izbore dodatno je zakomplicirala Đukanovićeva ovotjedna odluka da raspusti crnogorski parlament, nakon isteka roka i neuspjelog pokušaja sastavljanja vlade. Tako će se i parlamentarni izbori prema zakonima Crne Gore morati održati do kraja svibnja. Smatra se da odluka o raspuštanju neće osobito utjecati na rezultate predsjedničkih izbora.
Nedjeljne izbore prate promatrači misije OESS-a, Vijeća Europe te promatračka misija Europskog parlamenta, koju predvodi izvjestitelj za Crnu Goru Tonino Picula, kao i promatrači lokalnih nevladinih udruga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
