– Nakon objavljenog teksta na portalu Vijesti pod naslovom “Granatiranje Splita i uloga Dragana Samardžić” Specijalno državno tužiteljstvo je, tim povodom, po službenoj dužnosti, formiralo kazneni predmet radi utvrđivanja osnova sumnje da su učinjena kaznena djela ratnih zločina, potvrđeno je jučer Vijestima iz kabineta vrhovne državne tužiteljice Maje Jovanović.
Prema važećim crnogorskim zakonima, kazneno djelo ratnog zločina ne zastarijeva, pa time postoji osnova da se tužitelj i istražitelji danas mogu baviti onim što je Samardžić kao oficir Jugoslovenske ratne mornarice radio prije 31 godinu u Dalmaciji.
Vlada Crne Gore, kako piše isti izvor, nije komentirala informacije koje upućuju na kontroverznu ratnu prošlost admirala u mirovini.
– Zahvaljujemo na dostavljenom pitanju. Imajući u vidu da isto nije u nadležnosti Vlade Crne Gore, kao što znate, Vlada ga nije ni razmatrala, odgovorili su kratko na pitanje jučer crnogorskom mediju.
Priopćeno je i da je, “uz molbu za razumijevanje, a poštujući pretpostavku nevinosti u konkretnom i svakom drugom slučaju, Vlada ne može komentirati navode, koji ne predstavljaju odluke nadležnih institucija”.
Granatiranje Splita i uloga Dragana Samardžića
Vijesti su, podsjećamo, u nedjelju objavile tekst o Samardžićevoj ulozi kao oficira tadašnje Jugoslovenske ratne mornarice u napadu Taktičke grupe “Kaštela” na ciljeve u gradu Splitu i najbližoj okolici, 15. studenoga 1991.
Ratni brodovi u sastavu TG “Kaštela”, među kojima je bila i raketna topovnjača RTOP – 406 pod komandom tada poručnika fregate Dragana Samardžića, su iz odmazde za to što su hrvatske snage noć prije improviziranim torpedom pogodile i teško oštetile patrolni čamac PČ-176 kojom prilikom su poginula trojica pripadnika JRM, u ranim jutarnjim satima 15. studenoga 1991. napale i granatirale ciljeve u Splitu i na obližnjim otocima.
> Višnja Starešina: Kako su Dritan i Porfirije otvorili vrata kaosu u Crnoj Gori
Tada su brodovi JRM pogodili i brojne civilne objekte, ubivši dvoje civila, ozlijedivši njih pet i ranivši jednog pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a na civilnim i kulturno-povijesnim objektima u Splitu nanesena je velika materijalna šteta.
Zbog toga je pred hrvatskim sudovima procesuiran 31 pripadnik JRM (većina njih u odsustvu jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu) i 1993. osuđen na dugotrajne zatvorske kazne.
Na upit novinara Vijesti, Dragan Samardžić nije htio odgovoriti.
– Ne želim odgovoriti na bilo koja vaša pitanja, istaknuo je. Samo dan prije na Twitteru je prozvao ovaj medij i napisao da je spreman objasniti sve “kontroverzne” aspekte svoje karijere i službe unazad 15 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
