Veliko slavlje priredili su Crnogorci u Cetinju, staroj prijestolnici Kraljevine Crne Gore povodom obilježavanja 15 godina nezavisnosti koji je rezultat referenduma iz 2006. godine.
Tom prigodom jučer je podignuta zastava, koju je sašivena u Ljubuškom u Hercegovini, površine 5.000 kvadratnih metara i teška 700 kilograma, piše vijesti.me To je najveća crnogorska zastava na svijetu, a podignuta je u čast 15 godina proglašenja nezavisnosti države Crne Gore.
Crna Gora obilježila je Dan nezavisnosti. Na referendumu 21. svibnja 2006. godine, 55,5 posto građana koji su izašli na referendum izjasnili su se za nezavisnu Crne Goru.
Nezavisnost Crne Gore proglašena je 3. lipnja 2006. godine na temelju volje građana Crne Gore izražene na referendumu, dok je 28. lipnja iste godine Crna Gora postala 192. članica Ujedinjenih naroda.
Prema službenim rezultatima, crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 građana ili 55,5 posto od 86,3 posto građana s pravom glasa koji su izašli na referendum, dok je za opstanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 birača ili 44,5 posto.
Ta država sa Srbijom je bila u stvarnosti rezultata raspada Jugoslavije koji je počeo 1990. godine, kada su godinu dana kasnije Hrvati i Slovenci proglasili nezavisnost. Nakon toga slijedi krvava agresija Srbije na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, da bi raspad umjetne tvorevine Jugoslavije bio dovršen na referendumu u Crnoj Gori.
Treba za kraj istaknuti da je Crna Gora dobila nezavisnost još na Berlinskom Kongresu 1878. godine istog dana kada i Srbija. Do Prvog svjetskog rata Crna Gora je bila nezavisna država, tada je okupirana od Austro-Ugarske, da bi krajem Prvog svjetskog rata postala dio Jugoslavije i izgubila samostalnost koju je do tada imala.
Kao i Hrvatska, 1918. godine Crna Gora postaje dio velikosrpske Jugoslavije kojom je vladala srbijanska dinastija Karađorđevića, a oružani otpor Crnogoraca jugoslavenskoj vojsci trajao je još godinama. Božićna pobuna, organizirana uoči pravoslavnoga Božića 1918. (u siječnju 1919. po Gregorijanskom kalendaru), uvod je u oružani otpor dijela Crnogoraca protiv srpske okupacije njihove domovine na koncu Prvog svjetskog rata i odluke nelegalne Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Kraljevine Crne Gore Kraljevini Srbiji.
Danas je buđenje agresivnog velikosrpstva ponovno na djelu u Crnoj Gori, ali i državama koje su nastale raspadom Jugoslavije. Rezultat je to maligne politike koja se vodi iz Beograda gdje konce vuče predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bivša desna ruka ratnog zločinca i četničkog vojvode Vojislava Šešelja.
Srbija dobila Crnu Goru kao ratni plijen Prvog svjetskog rata – zločini i nasilje nad Crnogorcima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
