Američki predsjednici posljednjih osam godina vode vrlo sličnu ekonomsku politiku, pa je za očekivati da će se trend fokusa na domaću industriju i Kinu nastaviti, rekao je ekonomist Neven Vidaković za “Studio 4” HRT-a. Naglasio je i da Europska unija hitno mora promijeniti monetarnu politiku kako bi bila konkurentnija na svjetskoj sceni.
Kad je u pitanju gospodarstvo EU-a, irelevantno je tko će pobijediti na američkim izborima
Na pitanje što može očekivati gospodarstvo EU-a ako pobijedi Donald Trump ili Kamala Harris, Vidaković je odgovorio da oba ishoda vode istom rezultatu.
– Jedno te isto. Koliko god se republikanci i demokrati svađali i govorili si ružne stvari, ako pogledate zadnjih osam godina, politika je ekstremno konstantna. Donald Trump je prvi predsjednik u zadnjih 20 godina koji je nešto napravio protiv Kine. Svi predsjednici su pričali da je Kina problem, a on je uveo neka ograničenja, rekao je.
Biden je, kako je naglasio, “nastavio s time, nešto modificirao, ali ništa se nije promijenilo”.
– Tko god je treća osoba koja dolazi, Trump ili Harris, treba očekivati da će se politika zaoštravanja prema Kini i fokusa na SAD i američku industriju nastaviti, rekao je.
“Europi prijeti gubitak globalnog tržišta uz stagnaciju inovacija”
– Treba paziti što se događa. Karakteristika Trumpa je da puno priča, ima agresivan i eksplozivan nastup, ali kada pogledate “Chips Act” i “Inflation Reduction Act”, to su zakoni koji potiču američku industriju, čak i nauštrb europske industrije. Puno ljudi u Europi je spočitavalo ta dva zakona Americi, a koje su donijeli Demokrati, podsjetio je.
Oba tabora, kako kaže, “imaju identične politike vis-a-vis Europe”.
– Svijet moramo početi gledati na dva velika bloka. G7 nije samo sedam zemalja, nego kompletna Europska unija, znatan dio Europe te Australija. Karakteristika tog svijeta je da je izrazito zadužen i gubi tehnološke inovacije, upozorio je.
S druge strane je, naglasio je, “desetak zemalja BRICS-a, znatan dio latinske Amerike i znatan dio Afrike”.
– Afrika kao mladi kontinent i Indija kao mnogoljudna zemlja predstavljaju neka buduća tržišta. S obzirom da EU nema više tu stopu inovacije i penetracije tržišta, prijeti mu zatvaranje u neku svoju kutiju s gubitkom budućeg tržišta uz stagnaciju inovacija. To je ono što je najopasnije, dodao je.
>Vidaković: Mi smo u monetarnoj politici zauzeli čvrsto stajalište da prodajemo maglu
“Draghi predložio rješenje, Njemačka rekla ‘ne'”
Vidaković je ustvrdio da je EU svjestan problema, ali da je birokracija prespora.
– Ako pogledamo što se na ekonomskom, filozofskom i strateškom planu odvija, imali ste konkretan izvještaj Marija Draghija koji je pobrojio sve probleme Europe i predložio nekakva rješenja. Kada je on predložio zajednički europski dug, Nijemci su to odbili, rekao je.
Istodobno, istaknuo je, “predsjednik Macron je rekao: ‘Mi ne možemo ovako, moramo se promijeniti.'”
– Europska unija je s nekoliko godina zakašnjenja priznala da ima veliki problem – kolika će biti agilnost da se stvari puno brže mijenjaju i proces europske birokracije gdje se jako puno ljudi mora oko nečeg složiti, kazao je.
Dodao je i da velik problem predstavlja bankarski sektor.
– Ako realni sektor nema ozbiljnu pomoć financijskog sektora, ne može provoditi promjene u ekonomiji i otvarati nova tržišta, dodao je.
“Strukturna inflacija i monetarno-kreditna politika”
Boljka je europskog gospodarstva, kako kaže, strukturna inflacija, a nju se jedino može riješiti inovacijama i otvaranjem novih tržišta te podrškom financijskog sektora.
– Idemo na rješenje strukturne inflacije. Marijan Korošić je prije 40 godina napisao da se iz strukturne inflacije izlazi tehnološkim razvojem, inovacijama i slobodnim tržištem. Mi u našem bankarskom sustavu imamo centralnu banku koja provodi monetarnu politiku. Monetarna politika kaže da moramo imati inflaciju oko dva posto, ali to je širok sustav. Ono što je važno je druga riječ, monetarno-kreditna politika. Ona u statistikama, u odnosu na inflaciju, izgleda jako loše, rekao je.
Istaknuo je problem kredita poduzeća u eurozoni koji su narasli za pola posto prošle godine.
– ECB, osim u jednom manjem segmentu zelene tranzicije, ne kontolira i ne razmišlja o sektorskoj distribuciji kredita, nastavio je.
– Da bi se sustigla Kina, EU sada uvodi trošarine, te trošarine će napraviti udar na cijene konkurencije i kupiti vrijeme. Za to vrijeme morate poboljšati ekonomsku snagu, inovacije i kvalitetu proizvoda, naglasio je.
– ECB treba biti uključen u realne ekonomske procese i onda pustiti tržišnu borbu takvu kakva je, zaključio je.
>Ekonomist Neven Vidaković: Ulaskom u eurozonu očekuje nas pad standarda
Bankarska politika
– Što se tiče bankarske politike, ona je relativno jednostavna, nastoje maksimizirati dobit uz nekakve rizike. Je li rizik veći ako date stambeni kredit koji je osiguran stanom ili poduzetniku? Banka koja je odgovorna kaže: “Moramo ići manjim rizikom”, rekao je.
– Ako nemate vanjsku, širu kontrolu putem ECB-a, normalno da se inovacije ne financiraju, kazao je.
– Što se tiče zaduživanja i potrošačkog kreditiranja, ono je direktno iz ekonomske teorije. Velika većina ljudi zna Miltona Friedmana kao monetarista, a on je 1950-ih postavio teoriju trajnog dohodka. To znači da kroz vrijeme nastojite imati istu potrošnju. Ako je situacija malo lošija, zadužit ćete se, ako je bolja, to ćete otplatiti. Problem nastaje ako se to vaše očekivanje ne dogodi, onda imate plan potrošnje, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
