Episkop raško-prizrenski u egzilu potvrdio da je bl. Stepinac namjerno naslikan u paklu i žali da je izbrisan

stepinac
Foto: snimka zaslona

Episkop Ksenofont iz Eparhije Raško-prizrenske u egzilu održao je govor “Kakva vjera, takvi i ‘mučenici’ (o rimokatolicima)”, u kojem spominje blaženog Alojzija Stepinca, priznaje kako je namjerno naslikan u paklu i žali jer je izbrisan.

Govor je snimljen i postavljen na YouTube kanalu na kojem ova Eparhija i inače objavljuje. Ova eparhija obuhvaća, kako piše na njihovim stranicama, područje Kosova, Metohije i raške oblasti. Srpska pravoslavna crkva eparhiju raško-prizrensku u egzilu naziva sektom.

Napao Katoličku crkvu

U videu episkop otvoreno kaže da je na spornoj freski Strašnog suda u banatskom mjestu Bela crkva bio blaženi Alojzije Stepinac i žali što su ga morali maknuti. U svom govoru Ksenofont napada Katoličku crkvu i hrvatske medije. Zanimljivo je da otvoreno govori da su Stepinca ciljano stavili u pakao, mada je slikar kasnije ustvrdio da to nije Stepinac. Isto je tvrdio i protonamjesnik SPC-a Stefan Jovičić, koji se brine o crkvi, rekavši da “na fresci nigdje ne piše kako je riječ o Stepincu, na toj slici može biti bilo tko.”

Episkopov govor

Episkop Ksenofont je, među ostalim, rekao:

“Govorio bi vam o jednom tužnom događaju koji se dogodio u skorije vrijeme u Beloj crkvi, gdje su freske koje je oslikao jedan Užičanin Zoran Selaković. Na jednom je mjestu oslikao i fresku Strašnog suda, fresku s vječnim mukama. Tu se pomalja veliki zločinac i heretik Alojzije Stepinac. Znamo tko su bili nadahnitelji tih zločina ustaških za koje su dobili pohvale iz pakla i Rima. Kakva vjera, takvi i mučenici. Ali, avaj, netko je to vidio i netko je to snimio. Čuli su Hrvati u Hrvatskoj, pa brže bolje to napisali u svojim medijima. Reagira se iz Hrvatske i Katoličke crkve. I nećete vjerovati, naređuje se slikaru da se freska prekreči.” – rekao je među ostalim episkop Ksenofont, koji se u govoru okomio i na one u pravoslovnoj crkvi koji su naredili uklanjanje freske.

> Zrenjaninski biskup Német o spornoj freski koja je prikazivala bl. Alojzija Stepinca u paklu

> Novi skandal iz SPC-a: Na freski naslikan kardinal Stepinac kako gori u paklu

Kako je nastala sporna freska?

Kako je Narod.hr pisao, na obnovljenoj zidnoj freski u crkvi svetoga Jovana Bogoslova (Ivana apostola) u banatskom mjestu Bela Crkva naslikan je lik katoličkog blaženika, kardinala Alojzija Stepinca kako gori u paklu!

Crkva je prije četiri godine oštećena u požaru, a freskopisac Zoran Selaković, rođak aktualnog srbijanskog ministra vanjskih poslova Srbije Nikole Selakovića, smjestio je u scenu Strašnog suda Stepinca – jako prepoznatljivog u kardinalskoj reverendi s glavom i rukama iznad vatre.

Nakon burnih reakcija u javnosti, prebojan je dio freske na kojem je bio naslikan Stepinac.

Ivana Mujkić (DP): Uporno nas pokušavaju označiti kao ‘zločinački narod’

Mnogi su u Hrvatskoj i Srbiji reagirali na ovu fresku. Tako je Ivana Mujkić (Domovinski pokret) rekla da je ‘SPC je na grub način uvrijedila cijeli hrvatski narod. Kao vjernica zaista ne mogu vjerovati da u jednoj crkvi ima mjesta za nešto takvo! Zgrožena sam, to što su napravili je zaista sablasno! Blaženi Alojzije Stepinac simbolizira Hrvatski narod, na koji se uporno pokušava staviti stigma “zločinačkog naroda” koji je načinio “velike zločine” srpskom narodu. Mislim da Alojzije Stepinac na sramotnoj freski simbolizira Hrvatski narod i onako kako nas oni vide. SPC je takvim prikazom našeg blaženika i uskoro sveca, na grub način uvrijedila cijeli hrvatski narod i ja se nadam da ovoga puta neće izostati odgovarajuća osuda.”, upozorila je Ivana Mujkić iz Domovinskog pokreta, pročelnica upravnog odjela Grada Vukovara, gostujući u Bujici na Z1 televiziji.

Autor tvrdio: ‘Nitko ne treba biti prepoznat kao određena ličnost’

“Nijedan lik na toj fresci, muralu, ne pripada određenoj osobi. Da bi lik bio prepoznatljiv, makar u likovnom smislu i ne bio, njemu se dodaje titl, to jest ime pored samog lika. U ovom slučaju jedini likovi koji jesu i trebaju biti prepoznati te imaju titl jesu Gospodin Isus Krist, Presveta Bogorodica i sveti Ivan Krstitelj. Više nitko na toj fresci nema ime pored sebe pa tako i ne treba biti prepoznat kao određena ličnost”, rekao je freskopisac Zoran Selaković za Slobodnu Dalmaciju.

Protonamjesnik o spornoj freski

Protonamjesnik SPC-a Stefan Jovičić, koji se brine o crkvi, opravdavao je ogromni skandal, te rekao:

“Ne mogu se načuditi da ste vi čuli za naše freske, a još ih nije vidio ni sav narod u Beloj Crkvi. Nigdje još nije javno predstavljena freska”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju.

Potom je pokušao objasniti otkud Stepinac u paklu, po viđenju SPC-a.

“Riječ je o velikoj freski Strašnog suda površine šesnaest kvadrata. A što se tiče Stepinca, mogu reći da je proglašavanje nekoga svetim stvar naših ljudskih inicijativa. Samo će Bog znati procijeniti gdje je kome mjesto nakon Posljednjeg suda. Taj je lik kardinala među 160 likova na freski i možemo reći da je prikazan kao običan čovjek, sa svim svojim grijesima. Uostalom ni Katolička crkva još ga nije proglasila svetim”, ustvrdio je svećenik SPC-a.

O patrijarhu Pavlu

“S jedne strane smo svjesni da je uloga kardinala Stepinca u vrijeme NDH još uvijek predmet rasprava. Za jedne je on svetac, a za druge samo čovjek koji je imao svoju ulogu u NDH i zbog nje ne bi trebao biti svetac. Svatko vuče na svoju stranu. Mi znamo da su pravoslavni itekako stradavali u NDH, znamo za nasilna pokrštavanja. A zagrebački nadbiskup u toj državi nije bio bilo tko, neki običan čovjek pa da ne bi bio važan. Stoga nitko danas nakon toliko godina ne optužuje današnje Hrvate ni katolike za strašne zločine, ali djela upravitelja iz tog doba itekako su podložna raspravi. Spomenuo bih sličan slučaj; našeg patrijarha Pavla srpski narod drži za neupitnog svetitelja, ali će neki u Hrvatskoj reći kako je poticao sukob u ratu u Jugoslaviji”, navodi.

Pozvao se na Papu

Na pitanje da nikome u Katoličkoj crkvi ne pada na pamet patrijarha Pavla slikati u paklu i da se Crkve se kroz povijest nisu jedna drugoj “miješale” u svece, odgovara:

“Ovdje je drugačija stvar, upravo je papa pozvao katolike i pravoslavce, Hrvate i Srbe da raspravljaju o Stepincu i njegovoj ulozi u NDH. Dakle sve je još podložno interpretacijama, jer konačnog suda nema, ni među crkvama, a ponavljam, konačnu će riječ donijeti Bog. Na koncu bih rekao kako na fresci nigdje ne piše kako je riječ o Stepincu, na toj slici može biti bilo tko”, zaključno tvrdi protonamjesnik Jovičić.

Ruska crkva

Crkva Jovana Bogoslova, u kojoj je naslikan šokantan Stepinčev lik, u Banatskoj je eparhiji SPC i u Zrenjaninskoj biskupiji u kojoj su svećenici odreda Mađari, a mise se slave na mađarskom, hrvatskom i češkom jeziku. Jedna je od osam crkva koju su izgradili Rusi izbjegli nakon Oktobarske revolucije, pa u narodu i nosi ime Ruska crkva, a 1954. godine ruske crkvene općine stavljene su pod jurisdikciju SPC-a.

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar komentirao je prikazivanje lika u kojem su mnogi prepoznali blaženog Alojzija Stepinca u paklu na zidnoj freski u pravoslavnoj crkvi sv. Jovana bogoslova u Vojvodini kazavši da je riječ o “vrijeđanju Boga”, piše bitno.net

‘Čudim se da ovo nije otkrila Katolička crkva u Srbiji’

„Najprije u ime naše mjesne Crkve molim za oproštenje sve katolike u Hrvatskoj i čitav hrvatski narod što nismo prije saznali za ovaj slučaj. Tim više jer mi biskupi i župnici iz svih ostalih biskupija jave kada god se naiđe na kakav problem. Čudim se da naša Katolička Crkva tu u Srbiji, a to se dogodilo na području Zrenjaninske biskupije, to nije otkrila“, kazao je Hočevar te dodao:

„Koji će biti moj put? Odlučio sam ovako: Zamolit ću susret s parohom toga hrama, kao i susret sa župnikom toga kraja. Kada čujem njih, kao i takozvanog freskoslikara, onda ću ići i katoličkom biskupu i pravoslavnom biskupu da bih završio s Njegovom svetosti“, kazao je beogradski nadbiskup u HRT-ovoj radijskoj emisiji Religijski forum posvećenoj ekumenizmu.

Beogradski nadbiskup: To je strašno vrijeđanje Boga

Hočevar je kazao i kako ga pogađa što se samog Boga predstavlja vrlo negativno. „Zato stvarno plačem i sam ću učiniti pokoru. Kako je moguće da jedan kršćanski hram govori o nečemu o čemu se ne usudi govoriti čitava Crkva: nekoga stavlja u pakao. To je strašno vrijeđanje Boga i za to vrijeđanje mi svi moramo dati zadovoljštinu i pokoru“, rekao je.

„Drugo, stavljati ovakve freske u one prostore gdje bismo trebali imali najistančaniji osjećaj za odgoj u vjeri i vjerskim istinama. Tim više ako netko naglašava da hoće biti u svemu vjeran i pravovjeran. Kako je moguće da se nešto tako događa, a da o tome dosad nismo razgovarali? To znači da uviđamo kako je potreban stalan dijalog. Ja ne želim nikoga sada stavljati na križ, ako su neki sveca stavili u pakao, ali potrudit ću se da dijalogom što hitnije moguće riješimo to pitanje“, kazao je beogradski nadbiskup.

Blaženici i svetci – uzori života ljudima

Podsjetimo, blaženi Alojzije Stepinac blaženik je Katoličke Crkve, s vjerom da će uskoro biti kanoniziran. Beatificirao ga je, najveća osoba 20. stoljeća i svetac Katoličke crkve, sveti papa Ivan Pavao II. Beatificirana osoba ima istu razinu svetosti i predanosti Bogu kao i sveta, samo se ne štuje na području sveopće crkve, nego na određenom području.

Blaženik i svetac su naslovi što ih Crkva službeno daje pokojnicima koji su se istaknuli osobito kreposnim životom i onima koji su bili zbog svoje vjere mučeni i ubijeni.

Takva osoba nakon smrti uživa u tijesnoj životnoj povezanosti s Bogom te sudjeluje u njegovoj ljubavi i skrbi za sve ljude. U toj bliskosti s Bogom mogu se i posebno zauzimati za dobro pojedinih osoba, zajednica, cijele Crkve, kao i njihovih pothvata.

Tko zna kada bi se pročulo za ovaj slučaj da fresku nije snimio anonimni Zagrepčanin. A koliko je takav primjer izniman svjedoči i činjenica da nešto slično nije zabilježeno ni u pravoslavnoj ni u katoličkoj crkvi, budući da se drže tisućljetnog pravila kako jedni drugima “ne diraju u svetce”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.