U noći sa srijede na četvrtak, Rusija je 24. veljače započela invaziju na Ukrajinu koju naziva “specijalnom vojnom operacijom”. Ta je operacija krenula nakon što je Vladimir Putin priznao neovisnost Donecka i Luhanska, separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine. Putin je tijekom svog govora povodom priznanja dviju novih republika spomenuo Josifa Staljina pet puta, u kontekstu totalitarne vladavine i davanja Ukrajini nekih zemalja koje su “prije pripadale Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj”.
Međutim, Putin nije spomenuo da je Staljin zaslužan za holodomor, odnosno gladomor, jedan od najmasovnijih pokolja u povijesti, počinjen nad Ukrajincima.
U 17. stoljeću stvorena je preteča današnje ukrajinske države te je ona u 18. stoljeću ušla u sastav Ruskog Carstva. Nakon Oktobarske revolucije, odnosno građanskog rata. Tijekom Oktobarske revolucije, odnosno građanskog rata, Vladimir Lenjin je proglasio samoodređenje naroda kako bi što više ljudi pridobio za komunističku revoluciju. Ukrajinci su 1917. pokušali osnovati svoju državu, ali kada su boljševici ojačali odlučili su je uništiti. Radi rusifikacije Ukrajine boljševici su na istok zemlje doveli stotine tisuća svojih ljudi, zapošljavajući ih u teškoj industriji i rudarstvu.
> Miliša: Mediji o ruskoj invaziji na Ukrajinu – zašto nema sankcija za dezinformiranje?
Holodomor na ukrajinskom znači gladomor ili smrt glađu
Ukrajinci su se tijekom SSSR-a često odupirali središnjoj vlasti i komunizmu pa ih je Staljin odlučio disciplinirati brutalnom provedbom velikoga otkupa poljoprivrednih proizvoda, koji je rezultirao holodomorom.
Holodomor je bio pokušaj slamanja ukrajinskog naroda pomoću umjetno izazvane gladi. Riječ holodomor na ukrajinskom znači gladomor ili smrt glađu.
Taj genocid totalitarnog sovjetskog, komunističkog režima nad ukrajinskim narodom dogodio se između 1932. i 1933. godine. U to su vrijeme sovjeti prodavali ogromne količine otetog ukrajinskog žita na inozemnim tržištima, zbog čega je oko 7 milijuna ukrajinskih muškaraca, žena i djece izgladnjelo do smrti.
Staljin je tom metodom istovremeno htio kolektivizrati poljoprivredu jer su se seljaci odbijali pridruživati kolektivnim farmama, te se nadao da će prodajom ogromnih količina žita zaraditi novac koje će iskoristiti a financiranje svojih industrijalizacijskih ambicija.
U konačnici, opskrba žitom je postala političko sredstvo za pokoravanje ukrajinskog naroda, a posljedice se broje u milijunima ljudi koji su izgladnjeli do smrti, dok je sovjetska vlada izvezla žito 28,1 milijuna tona u dvije godine holodomora.