U Gruziji su u subotu održani ključni parlamentarni izbori koji bi Gruziju trebali usmjeriti na budući put u Europi. Nakon što su obje stranke proglasile pobjedu nakon različitih rezultata anketa, prvi službeni rezultati pokazali su da vladajuća stranka Gruzije, Gruzijski san, vodi ispred pro-EU oporbe. U konačnici, nakon što su prebrojani gotovo svi glasački listići, Gruzijski san je pobijedio s 54.09% glasova, izvjestilo je središnje izborno povjerenstvo. Prema navodima medija, na izborima su utvrđene razne nepravilnosti, nasilje i moguća kupnja glasova.
Oporba, uključujući i predsjednicu države Salome Zourabichvili, pak smatra da su izbori ”pokradeni” i odbijaju ih priznati. Zourabichvili je kazala da je Gruzija žrtva specijalne ruske operacije, modernog oblika hibridnog rata protiv gruzijskog naroda.
>Presudni izbori: U kojem će smjeru Gruzija, ruskom ili europskom?
Gruzija između Moskve i Bruxellesa
Gruzija između Moskve i Bruxellesa. Rusija ili Europa (EU). Na ovaj način je mainstream promatrao ovogodišnje parlamentarne izbore u Gruziji. Vladajuću stranku milijardera Bidzina Ivanishvilija koja je ponovno pobijedila promatra se kao rusofilnu stranku koja sprječava Gruziju na njenom putu prema EU. Osim zbog dobrih političkih i gospodarskih odnosa s Rusijom, i zbog činjenice da je uvela zakone protiv LGBT-a i zakon protiv stranih utjecaja (financiranja) na medije i nevladine organizacije. Premda Gruzijski san nije nikada bio protiv, dapače zagovara ulazak Gruzije u EU, no ne pod svaku cijenu.
>Gruzijski šef parlamenta potpisao zakon o obiteljskim vrijednostima: Oporba optužuje za rusofiliju
Gruzija je zabranila istospolne brakove i promjenu spola s ciljem promicanja obiteljskih, tradicionalnih vrijednosti. Zbog ovoga se gruzijska vlada našla pod ozbiljnim kritikama i prijetnjama EU. Sa zakonom protiv stranog utjecaja na medije, prema Ursuli von der Leyen, Gruzija je ”prevršila svaku mjeru”. Stoga joj je kandidatura za članstvo koju je 2023. dobila, zamrznuta, a Amerikanci su joj uveli vizna ograničenja. Ovaj posljednji zakon EU i SAD su ocijenili kao gušenje slobode govora i širenje dezinformacija.
S druge pak strane oporbeni Ujedinjeni nacionalni pokret, iz čijih redova dolazi i gruzijska predsjednica Salome Zourabichvili, svjetonazorski se svrstava uz naš HDZ, odnosno europski EPP. Što znači da dosljedno i bez iznimke ide u korak s politikom Bruxellesa.
>Gruzija usvojila zakon o zaštiti obiteljskih vrijednosti: Zabranjuje istospolne brakove, promjene spola
Ne uvođenje sankcija Rusiji
Razlog zbog kojega bi Gruzijskom snu više pristajao epitet ”rusofilije”, nego ”EUfilije” stoji u činjenici da ova zemlja nije uvela gospodarske sankcije Rusiji. Baš naprotiv, u posljednje 2 i pol godine zbog odnosa s Rusijom gospodarski je ojačala.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Gruzijska vlada (Gruzijski san) pomogla je Ukrajini u smislu humanitarne pomoći. Od početka rata Gruzija je primila 245.000 izbjeglica iz Ukrajine. Osigurala im je privremeni smještaj, pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju.
Gruzijski san podržavao je Ukrajinu i na diplomatskoj razini. Međutim, gruzijska vlada nije se pridružila ekonomskim sankcijama koje su Rusiji nametnule zapadne zemlje, a odbila je i pružiti vojnu pomoć Ukrajini.
Opravdanje za neuvođenje gospodarskih sankcija Rusiji gruzijska vlada nalazi u ekonomskoj ovisnosti Gruzije s Rusijom. Gruzija se u gospodarskom smislu nalazi u vrlo nepovoljnom položaju u odnosu na Rusiju. Tvrde da bi ekonomske sankcije Rusiji više naštetile Gruziji nego Rusiji. No, s njima se oporba ne slaže, evidentno smatrajući da Gruzija može pronaći drugi put, onaj bliže Zapadu. Na tom putu bi joj pomogla i EU, no uz ispunjavanje određenih uvjeta.
Bivši gruzijski premijer Garibashvili je kazao da Zapad ima dvostruke kriterije jer nije uveo sankcije Rusiji 2008. godine kada je Gruzija bila napadnuta od strane Rusije.
>Europski parlament stao uz Moldaviju i upozorio Gruziju: Ne možete sjediti na dvije stolice!
EU članstvo i sankcije od strane Zapada
Gruzija je 2023. godine dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. No, EU joj je taj status zamrznula zbog zakona o zabrani stranog utjecaja (financiranja) na medije i nevladine organizacije, na koji je (oporbena) gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili uložila veto.
Zamrznut joj je status i zbog drugih ”kontraverznih” zakona suprotnima takozvanim europskim vrijednostima. Gruzijska vlada (Gruzijski san) ne promiče rodnu ideologiju već tradicionalne obiteljske vrijednosti. Protivi se ratu u Ukrajini, ali zagovara nacionalne interese ispred interesa Ukrajine. Tako tvrde vladajući.
Gruziji su ozbiljno zaprijetile i SAD. Kao sankciju na zakon protiv stranog utjecaja uveli su im vizna ograničenja. Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da ovakvim zakonima Gruzija potkopava demokraciju. Kazao je i da se zbog zabrane inozemnog utjecaja na gruzijske medije dopušta ulazak dezinformacija u medijski prostor.
Tekst se nastavlja ispod oglasa