Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u intervjuu kojeg je ovog tjedna dao Dijani Pančenko, proruskoj ukrajinskoj novinarki, kazao je da nema interesa da se njegova zemlja direktno uključi u rat u Ukrajini. Pozvao je za pregovarački stol sukobljene strane, no u isto vrijeme zaprijetio nuklearnim oružjem ako Bjelorusija bude napadnuta izvana. Time je poslao jasnu poruku NATO savezu i Ukrajini i podsjetio Zapad da je upravo Rusija u ožujku ove godine razmjestila nuklearne projektile na teritorij Bjelorusije To je prvi puta da Rusija razmješta nuklearno oružje na teritorij druge države od pada SSSR-a. S druge strane SAD ima svoje nuklearno oružje u europskim zemljama i Turskoj već desetljećima.
Lukašenko je u intervjuu ustvrdio da Vladimir Putin ne gura Bjelorusiju u rat s Ukrajinom.
“Kada bi se uključila Bjelorusija, što bi se time postiglo? Ništa”, rekao je Lukašenko.
Geostrateška pozicija
”Vječni” bjeloruski predsjednik svjestan je geostrateške pozicije svoje zemlje jer Bjelorusija graniči i s Rusijom i s Ukrajinom i s tri članice NATO saveza uključujući Poljsku koja je osnažila svoj položaj u NATO savezu nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
>U Bjelorusiji vojska u stanju pripravnosti, Lukašenko: Ako Rusija propadne, svi ćemo izginuti
Lukašenko je u svojoj izjavi jasno rekao da se nema namjeru direktno uključiti u rat u Ukrajini i da nikada neće sudjelovati u tom ratu. No, sve to ako Ukrajinci ne prijeđu njihovu granicu. Ako se to dogodi i njegova zemlja bude napadnuta izvana, kaže da će odgovoriti svim raspoloživim sredstvima, uključivo nuklearnim oružjem.
“Pregovori bi trebali početi bez ikakvih uvjeta. To je bit diplomacije. Moramo sjesti za stol i raspraviti o svemu. I Krimu i Hersonu, Zaporižju, Donjecku i Luhansku”, istaknuo je Lukašenko.
”Odgovorit ćemo svime što imamo”
“Ako agresija krene iz Poljske, Litve, Latvije, odgovorit ćemo svime što imamo. A protiv Ukrajine, ako izvrši agresiju protiv nas, nećemo upotrijebiti samo nuklearno oružje. Imamo više toga osim samog nuklearnog naoružanja. I ako prijeđete crvenu liniju, nećemo vas upozoriti, udarit ćemo na središta političke moći. Učinit ćemo to bez upozorenja”, priprijetio je Lukašenko.
Bjeloruski vođa od početka ruske invazije na Ukrajinu jasno je odabrao stranu, no u isto vrijeme šalje pozive na pregovore, a u posljednje vrijeme želi popraviti i odnose s Poljskom koja gomila svoje vojnike na granici s Bjelorusijom.
Lukašenko želi popraviti odnose s Poljskom
Ranije ovog mjeseca kazao je da Minsk treba izbjegavati kvarenje odnosa sa zapadnim zemljama, dodajući da Bjelorusija “ne bi trebala odbaciti kontakte s visokotehnološkim Zapadom”.
”Sada zarađujemo uglavnom na istoku: u Rusiji, u Kini. Ali ne treba odbaciti kontakte s visokotehnološkim Zapadom. Blizu su, Europska unija je naš susjed. I trebali bismo održavati kontakt s njima. Spremni smo to učiniti, ali moramo voditi računa o vlastitim interesima’, rekao je.
”Moramo razgovarati s Poljacima. Rekao sam premijeru da im se obrati. Ako žele, možemo razgovarati, popraviti odnose. Mi smo susjedi i to se ne može birati, susjedi su Bogom dani”, rekao je Lukašenko.
Razmještanje nuklearnog oružja
U isto vrijeme treba podsjetiti da je Moskva u ožujku ove godine, po prvi puta od sloma SSSR-a, razmjestila dio nuklearnog oružja izvan svojih granica i to na tlo Bjelorusije.
Zajedno s Kazahstanom i Ukrajinom, Bjelorusija se odrekla svog nuklearnog oružja u korist Moskve 1990-ih u zamjenu za sigurnosna jamstva Rusije, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva (UK).
Putin je rekao da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dugo tražio raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja i da je njegovo skladištenje u Bjelorusiji slično onome što Sjedinjene Države rade u Europi desetljećima.
Taktičko nuklearno oružje namijenjeno je za korištenje protiv neprijateljskih snaga na ratištu i općenito ima kraći domet i manju snagu od takozvanog strateškog oružja, koje može putovati tisućama milja kako bi uništilo neprijateljske teritorije.
SAD ima nuklearno oružje u NATO-ovim bazama u zapadnoj Europi od 1950-ih, kada su rasle hladnoratovske napetosti sa Sovjetskim Savezom. Oružje je prvo prebačeno u Ujedinjeno Kraljevstvo 1954. godine, a kasnije u Njemačku, Italiju, Francusku, Tursku, Nizozemsku, Grčku i Belgiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
