Raketiranje bolnice u Gazi, za koje se Izrael i Palestinci uzajamno optužuju, otkriva pogled i na položaj i ulogu kršćana u Gazi, jer je riječ o kršćanskoj klinici.
Klinika koja je postala poprište tragedije pripada Anglikanskoj crkvi, a njezino raketiranje usmjerava pozornost na nazočnost kršćana u Svetoj zemlji, posebice u Gazi, gdje su zanemariva manjina od ogromne socijalne važnosti.
Broj kršćana ubrzano se smanjuje, u Gazi samo stotinjak katolika
Broj kršćana u palestinskim područjima ubrzano se smanjuje, posebice jačanjem Hamasa. U Pojasu Gaze prije dvadesetak godina živjelo je oko 3.500 kršćana, a sada ih je oko tisuću. Od toga broja, prije dvije godine bilo je točno 133 katolika.
U Pojasu Gaze živi ukupno nešto više od dva milijuna ljudi, polovica od toga broja u gradu Gazi, gdje se, kao u ostatku Svete zemlje, nalaze između čekića i nakovnja.
>Stotine mrtvih u napadu na bolnicu u Gazi, Izrael i Hamas uzajamno se optužuju
Na Zapadnoj obali Jordana ima više kršćana, ali i njihov je broj zanemariv u odnosu na ostalo pučanstvo. Ondje među oko 2,9 milijuna stanovnika živi oko 50.000 kršćana, što čini udio od oko 1,7 posto.
U Izraelu, izvan palestinskih područja, živi oko 166.000 kršćana ili oko dva posto ukupnog stanovništva. Posljednjih mjeseci iz Izraela svakodnevno stižu vijesti o diskriminaciji kršćana i napadima na njih, posebice u Jeruzalemu.
Iz palestinskih područja takve vijesti stižu rjeđe, naprosto iz razloga što ona nisu u središtu pozornosti, ali kršćani su i ondje izloženi stalnoj diskriminaciji.
Kršćani su u Gazi nezamjenjiv čimbenik socijalnog sustava
Težak položaj kršćana vidljiv je po njihovu broju koji se stalno smanjuje. Primjerice, stanovništvo Betlehema bilo je 1992. godine pretežito kršćansko, kršćani su ondje imali udio od 84 posto u ukupnom stanovništvu, a danas ih je 28 posto.
Za razliku od praktički neznatnog udjela, kršćani u palestinskim područjima imaju ogromnu socijalnu važnost.
>Gaza – katolički biskup moli za pomoć: ‘Trebamo pomoć više nego ikada prije’
U Gazi tri katoličke škole
U Gazi djeluju čak tri katoličke škole s oko 1.800 učenika, što je potpuno nesrazmjerno broju od samo 133 katolika.
Katolici su nositelji brojnih socijalnih i obrazovnih ustanova. Ondje djeluje i nekoliko katoličkih redovničkih zajednica, među njima i Misionarke ljubavi svete Majke Terezije, koje vode dom za djecu s invaliditetom i starački dom.
Redovnice pripadnice reda Blažene Djevice Marije od Krunice u Gazi su posebno aktivne u obrazovnom sustavu.
Jedna župa u Gazi, župnik trenutačno ne može iz Betlehema
U Gazi postoji i katolički Centar svetog Tome Akvinskog, ustanova koja nudi brojne obrazovne programe za mlade.
U okolnostima izraelskih bombardiranjima posljednjih dana, brojni stanovnici Gaze pronašli su utočište i zaklon upravo u kršćanskim ustanovama.
Gaza je u prvom stoljeću poslije Krista bila središte monaštva, a najvažnija crkva ondje danas je pravoslavni hram svetog Porfirija, u kojem se nalazi i svečev grob.
Ta je crkva pogođena u petak u Izraelskim napadima. Izrael tvrdi da se u njezinoj blizini nalazilo zapovjedno mjesto Hamasa.
>26. veljače sveti Porfirije – biskup na glasu svetosti iz Gaze u Palestini
Šačica katolika ondje ima svoju župu. Župnik je Argentinac Gabriel Romanelli. On je trenutačno u Betlehemu i ne može se vratiti u svoju župu, a nakon izbijanja najnovijeg sukoba nekoliko ga je puta telefonom nazvao papa Franjo.
Sukob identiteta i diskriminacija
Kršćani u Svetoj zemlji većinom su Arapi, Palestinci i neprestano su izloženi dilemama vezanima za identitet. U palestinskim područjima od njih se, budući su Palestinci, očekuje nedvojbena potpora palestinskoj borbi, ali su istodobno izloženi poniženjima zbog svoje kršćanske vjere.
U Izraelu se na njih uglavnom gleda prije svega kroz prizmu njihove palestinske etničke pripadnosti, a u posljednje vrijeme izloženi su i otvorenim napadima zbog svoga kršćanskog identiteta.
>23. siječnja 1950. Jeruzalem – od kuda dolaze sukobi današnjice oko ‘najsvetijeg grada’ svijeta?
Dok se broj kršćana u palestinskim područjima, posebice u Gazi, ubrzano smanjuje i prijeti njihovim nestankom, crkveni dužnosnici, svećenici i redovnice ne namjeravaju otići.
Poručuju kako osjećaju odgovornost za svoje sugrađane i za službu njima i ne vide načina kako bi se obrazovne i karitativne aktivnosti bez njih mogle nastaviti.
Jedna katolkinja iz Gaze nedavno ne na društvenim mrežama napisla: “Ovo nije život, ovo je polagana smrt”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
