Makedonski parlament izglasao je u petak navečer ustavne promjene koje će omogućiti toj zemlji da promijeni ime u Republika Sjeverna Makedonija, kao što je dogovoreno s Grčkom.
Svih 80 prisutnih zastupnika glasalo je za promjenu imena, čime je postignuta dvotrećinska većina od 120 zastupnika potrebna da bi se pokrenule ustavne promjene.
Socijaldemokratski premijer Zoran Zaev u lipnju se s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom dogovorio kako će Makedonija promijeniti svoje ime u Republika Sjeverna Makedonija te kako će Atena zauzvrat prestati blokirati svoje susjede u pokušaju pristupanja NATO-u i početku pregovora o pristupu članstvu u EU.
Grčka prisvaja ime Makedonije i povijesno naslijeđe te nekadašnje sjeverne pokrajine.
Sada je neizvjesno hoće li Cipras uspjeti učiniti isto te odluku ratificirati u grčkom parlamentu. Glavni grčki pregovarač s Makedonijom, Nikos Kocias, ovog je tjedna dao ostavku nakon sukoba s Ciprasovim koalicijskim partnerima koji se protive sporazumu.
Zašto Makedonci izlaze na referendum o imenu svoje zemlje u nedjelju?
Makedonija je o promjeni imena odlučivala na referefndumu, a iako je velika većina prihvatila promjenu imena u Republika Sjeverna Makedonija, referendum je propao jer odaziv nije bio viši od potrebnih 50 posto.
Referendum o promjeni imena Makedonije nije uspio jer nije ostvarena minimana zakonska izlaznost birača- izišlo je tek oko 36 posto birača, a trebalo ih je najmanje 50 posto. No, od onih koji su izašli, 91 posto je glasovalo za ime Republika Sjeverna Makedonija, što su pozdravili dužnosnici Europske unije i NATO-a.
Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”.
Referendum nije pravno obvezujuć, ali dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.
Zbog čega postoji spor oko makedonskog imena?
Grčka tvrdi da ima pravo na ime Makedonija i njezino povijesno nasljeđe, uključujući najvećeg vladara Aleksandra Velikog i optužuje Skoplje da ima teritorijalne pretenzije budući da si pripisuje grčku povijest.
Osim zbog imena države Makedonije, Grčka je prosvjedovala protiv odabira imena antičkog vojskovođe Aleksandra Makedonskog za ime zračne luke u Skoplju. Sukob Makedonije i Grčke traje dugi niz godina budući da je VMRO-DPMNE, sada oporbena stranka u Makedoniji bila na vlasti preko 10 godina i nikada nije pristajala ni na pregovore s Grčkom pa i po cijenu trajnog ne ulaska u NATO i EU.
“Makedonija je odavno bila spremna za otvaranje pregovora, a pregovori još uvijek nisu otvoreni. Čak štoviše, Makedonija je bila spremnija za ulazak u EU negoli što su bile neke zemlje kada su ulazile u Uniju, sva izvješća o napretku opetovana su pokazivala napredak a Makedonija je i danas u čekaonici”, istaknula je hrvatska zastupnica u europskom parlamentu Marijana Petir u veljači ove godine.
Marijana Petir je poznata kao velika zagovornica makedonskih interesa, budući da je 2016. godine u Europskom parlamentu osnovala neformalnu skupinu “Prijatelji Makedonije”, čiji je cilj pomoći toj zemlji da napokon otvori pristupne pregovore za ulazak u EU.
Zbog toga joj je početkom godine u Washingtonu dodijeljena ‘Nagrada makedonskog prijateljstva’ od strane Ujedinjene makedonske dijaspore, a ovog mjeseca, prva i najstarija makedonska međunarodna nevladina organizacija Svjetski makedonski kongres dodijelio joj je najviše svjetsko makedonsko priznanje ‘Makedonski senator’.
“Svaki narod ima pravo na samoodređenje – to je univerzalno i temeljno pravo, a grčki postupci kose se s tim temeljnim načelom međunarodnog prava i vrijednostima na kojima počiva Europska unija. Dana 7. travnja 1993. godine donesena je Rezolucija 817 UN-a u kojoj stoji da će Makedonija kao zemlja kandidatkinja biti primljena u UN i da će se unutar UN-a koristiti privremena referenca (ne ime, nego referenca). Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija dok se u dijalogu s Grčkom ne pronađe međusobno prihvatljivo rješenje. Uvjerena sam da, da se Grčka zadržala u obuhvatu rezolucije, mi ne bismo danas o ovome razgovarali, već bi Makedonija bila punopravna članica EU i NATO saveza. No Grčka je proširila svoj “interes” na područje identiteta, kulture, jezika i ne pušta Makedoniju naprijed… Imamo i državu Luxembourg, i istoimenu regiju u Belgiji, a ovdje nitko ne poistovjećuje dva područja istog imena”, objasnila je tada zastupnica Petir.
Razlog sukoba leži u tome što i grčko i makedonsko ime datiraju iz antike, međutim današnji Makedonci su slaveni, a Grci nisu nositelji niti starih granica niti slave, te su zbog toga obje zemlje polagale jednako pravo na ime.
Tekst se nastavlja ispod oglasa