Proteklih tjedana u Grčkoj buja veliko nezadovoljstvo dogovorom između Vlada Makedonije i Grčke po pitanju imena makedonske države i naroda. Iako je je makedonska Vlada pristala na to da se država zove Republika Nova Makedonija, izgledno je da grčka javnost izvši pritisak na svoju Vladu, tako da se sporazum u praksi ne provede. Povodom toga razgovarali smo s Marijanom Petir, hrvatskom europarlamentarkom i osnivačicom neformalne grupe “Prijatelji Makedonije”.
Narod.hr: Poštovana zastupnice Petir, budući da vodite neformalnu, ali snažnu europarlamentarnu grupu “Prijatelji Makedonije u Europskom parlamentu” kako komentirate trenutačne reakcije makedonske i grčke javnosti na zajedničke prijedloge Vlada Makedonije i Grčke u svezi pitanja makedonskog imena?
Marijana Petir: Prije svega smatram da Republiku Makedoniju nikada nije trebalo dovesti u ovakvu situaciju i EU tu ima svoj dio odgovornosti budući da je po pitanju Makedonije pokazala vlastitu nevjerodostojnost i dvostruke standarde te doslovce prepustila Grčkoj da se “iživljava” na Makedoniji. Makedonija je odavno bila spremna za otvaranje pregovora, a pregovori još uvijek nisu otvoreni. Čak štoviše, Makedonija je bila spremnija za ulazak u EU negoli što su bile neke zemlje kada su ulazile u Uniju, sva izvješća o napretku opetovana su pokazivala napredak a Makedonija je i danas u čekaonici.
Smatram kako je upravo ovo odugovlačenje dovelo i do političke krize u zemlji s kojom smo se suočavali u proteklom razdoblju a ulje na vatru dodalo je ponovno otvaranje pregovora o imenu države. Smatram kako Grčka treba priznati i prihvatiti Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom, umjesto da jedna suverena zemlja ucjenjuje drugu suverenu zemlju. Obzirom da su socijalisti na vlasti i u Makedoniji i u Grčkoj, odlučili su ponovno započeti s pregovorima oko imena što zadire u najdublje pitanje identiteta države i naroda.
Sada se suočavamo s time da grčki narod prosvjeduje jer ne samo da ne priznaju da se Makedonija zove Makedonijom, nego ne žele da u imenu države postoji ikakav spomen riječi koji u svom korijenu ima riječ „Makedonija“ u bilo kojem obliku te žele drugu suverenu državu prisiliti da mijenja svoj ustav što smatram nedopustivim.
Svaki narod ima pravo na samoodređenje – to je univerzalno i temeljno pravo, a grčki postupci kose se s tim temeljnim načelom međunarodnog prava i vrijednostima na kojima počiva Europska unija. Dana 7. travnja 1993. godine donesena je Rezolucija 817 UN-a u kojoj stoji da će Makedonija kao zemlja kandidatkinja biti primljena u UN i da će se unutar UN-a koristiti privremena referenca (ne ime, nego referenca). Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija dok se u dijalogu s Grčkom ne pronađe međusobno prihvatljivo rješenje. Uvjerena sam da, da se Grčka zadržala u obuhvatu rezolucije, mi ne bismo danas o ovome razgovarali, već bi Makedonija bila punopravna članica EU i NATO saveza. No Grčka je proširila svoj “interes” na područje identiteta, kulture, jezika i ne pušta Makedoniju naprijed… Imamo i državu Luxembourg, i istoimenu regiju u Belgiji, a ovdje nitko ne poistovjećuje dva područja istog imena.
S druge strane, kada govorimo o prosvjedima u Grčkoj, potrebno je sagledati i sastav prosvjednika i vidjeti tko su ti ljudi. Ne mislite li da je neozbiljno da se olako razbacuje brojkama. BBC javlja da policija procjenjuje da je prosvjednika bilo 140 tisuća, a organizatori da ih je bilo milijun i pol. Velika je razlika između te dvije brojke. No ono što sigurno znamo je da je među njima bilo na tisuće pristaša radikalne neofašističke stranke „Zlatna zora“. Ova stranka otvoreno koristi veoma radikalnu retoriku, podsjetimo da su i samog UN-ovog medijatora gospodina Nimitza nazvali anti-Grkom i izdajnikom te mu poručili da je nepoželjan u Grčkoj. „Zlatna zora“ ne želi dijalog i rješenje, već produbljivanje problema, kaos i anarhiju. Zastupnici te stranke u svojim prostorijama drže fotografije četničkih vojvoda, a pokušali su zapriječiti i formiranje skupine prijateljstva EU-Makedonija u Europskom parlamentu u čemu nisu uspjeli.
Narod.hr: Jedan od interesantnijih aspekata spora je strah Grčke od mogućeg i navodnog makedonskog iredentizma. Ne bi li tu sumnju bilo jednostavnije odbaciti putem pristupnih pregovora za ulazak u NATO – pakt?
Marijana Petir: Slažem se da je ulazak Makedonije i u NATO i u EU jamac stabilnosti regije, bez sumnje. No i kada je NATO u pitanju opet imamo isti problem – grčku blokadu. Podsjetit ću vas da je Međunarodni sud pravde u Haagu još 2011. godine presudio da Grčka krši Privremeni sporazum između dvije zemlje iz 1995. godine protiveći se ulasku Makedonije u NATO, no Grčkoj niti to nije ništa značilo. Sjetimo se da je upravo tim Privremenim sporazumom od Makedonije tražena promjena nacionalne zastave, što je Makedonija učinila, no Grčka svoj dio dogovora nikada nije ispoštovala. Kada to uzmemo u obzir, i današnji prosvjedi dobivaju sasvim novu dimenziju te je jasno vidljivo da Grci ne žele dogovor, već žele jednoj suvremenoj i demokratskoj državi oduzeti njezin identitet.
Dvije trećine zemalja UN-a priznale su Republiku Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom, a postoji i sporazum kojim se Grčka obvezuje da neće blokirati članstvo Makedonije u međunarodnim organizacijama te da će poštovati njezin suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost. Bojim se da ako se nastave pritisci na Makedoniju, da će doći do destabilizacije cijele regije.
Da se vratim na pitanje iredentizma – to jednostavno nema smisla. Republika Makedonija zaista nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Grčkoj. Jedino što makedonski narod, i što su makedonske vlade do sada željele, je ulazak Makedonije u EU i NATO uz poštivanje suvereniteta i nacionalnog i kulturnog identiteta zemlje. No Grčka im je s druge strane to uporno osporavala i pokušavala im nalijepiti iredentističke etikete. Pa Makedonija je površinom pet puta manja od Grčke – kako bi se usudila imati teritorijalnih pretenzija s tim omjerima?
S druge strane – činjenica je da u Grčkoj postoje radikalne političke stranke i ideologije, a vidljivo je i da je grčka strana ta koja se do sada nije držala nikakvog dogovora. Stoga ne mogu da se ne zapitam što bi Grčka dalje željela kada bi se eventualno promijenilo ime, jer ne vjerujem da bi Grčkoj to bilo dovoljno.
Narod.hr: Vratimo se na grupu Prijatelja Makedonije, kako ona vidi dovršetak ovih dugotrajnih pregovora o imenu i što treba osigurati da bi referendum o imenu bio uspješan?
Marijana Petir: Makedonija i makedonski narod su na prvom mjestu. Nema te vlade ili stranke koja jednu tako veliku odluku može donijeti samostalno. Jedino je ispravno da o tome odluči narod. Makedonski narod žrtva je ovoga besmislenog spora više od 25 godina. Narod treba reći pristaje li na ovu ucjenu ili ne i odluku naroda treba poštivati – ali treba ju poštovati ne samo makedonska vlada, nego i međunarodni akteri – EU i NATO. Prema tome treba otvoriti Makedoniji put i u EU i u NATO savez i jednom zauvijek ostaviti Grčke blokade po strani kao bilateralno pitanje, što ovo i jest.
Pitanje jest želi li narod uopće referendum jer moramo znati da je narod ogorčen. Narod je razočaran i u vlastite političare i u Europu koja im nije pomogla, već stoji uz bok Grčkoj. Narod ne vjeruje nikome i plaši se vjerodostojnosti samog referenduma stoga je opravdan strah da velik broj građana neće izaći na referendum upravo iz razočaranosti sustavom i tretmanom kojeg su dobivali do sada, ali i nepovjerenja u stvarno rješenje ovog skoro tri desetljeća dugog spora. A onda ćemo tek imati problem – ako manjina odluči o nečemu tako važnome.
Nekoliko činjenica o sukobu Makedonije i Grčke oko imena koje možda niste znali
Tekst se nastavlja ispod oglasa
