Zašto Makedonci izlaze na referendum o imenu svoje zemlje u nedjelju?

Foto: Thinkstock

Zapadni čelnici i makedonska vlada opisuju referendum o promjeni imena Makedonije u nedjelju kao povijesnu priliku da se prekine grčka diplomatska blokada, no nije jasno što će se dogoditi ako Makedonci ne podrže promjenu imena referendumom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om, za koje su već dobili načelnu podršku ukoliko se zatvori poglavlje grčko-makedonskog sukoba.

Ukoliko referendum u Makedoniji bude uspješan novo ime te zemlje će biti Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Zapadni čelnici pohrlili su u Skoplje pred referendum i pozivali Makedonce da se odazovu, signalizirajući da će prihvaćanjem sporazuma s Grčkom pomoći svojoj zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Heiko Maas, američki ministar obrane James Mattis, austrijski kancelar Sebastian Kurz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn osobno su prenijeli tu poruku zadnjih dana.

Hrvatska ima veliku ulogu u cijelom slučaju, budući da hrvatsko veleposlanstvo u Makedoniji služi kao središnje mjesto za komunikaciju između Makedonije i ostalih zapadnih sila.

Zbog čega postoji spor oko makedonskog imena?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grčka tvrdi da ima pravo na ime Makedonija i njezino povijesno nasljeđe, uključujući najvećeg vladara Aleksandra Velikog i optužuje Skoplje da ima teritorijalne pretenzije budući da si pripisuje grčku povijest.

Osim zbog imena države Makedonije, Grčka je prosvjedovala protiv odabira imena antičkog vojskovođe Aleksandra Makedonskog za ime zračne luke u Skoplju. Sukob Makedonije i Grčke traje dugi niz godina budući da je VMRO-DPMNE, sada oporbena stranka u Makedoniji bila na vlasti preko 10 godina i nikada nije pristajala ni na pregovore s Grčkom pa i po cijenu trajnog ne ulaska u NATO i EU.

“Makedonija je odavno bila spremna za otvaranje pregovora, a pregovori još uvijek nisu otvoreni. Čak štoviše, Makedonija je bila spremnija za ulazak u EU negoli što su bile neke zemlje kada su ulazile u Uniju, sva izvješća o napretku opetovana su pokazivala napredak a Makedonija je i danas u čekaonici”, istaknula je hrvatska zastupnica u europskom parlamentu Marijana Petir u veljači ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marijana Petir je poznata kao velika zagovornica makedonskih interesa, budući da je 2016. godine u Europskom parlamentu osnovala neformalnu skupinu “Prijatelji Makedonije”, čiji je cilj pomoći toj zemlji da napokon otvori pristupne pregovore za ulazak u EU.

Zbog toga joj je početkom godine u Washingtonu dodijeljena ‘Nagrada makedonskog prijateljstva’ od strane Ujedinjene makedonske dijaspore, a ovog mjeseca, prva i najstarija makedonska međunarodna nevladina organizacija Svjetski makedonski kongres dodijelio joj je
najviše svjetsko makedonsko priznanje ‘Makedonski senator’.

Marijana Petir za Narod.hr: Bojim se ako se nastave pritisci na Makedoniju, da će doći do destabilizacije cijele regije

“Svaki narod ima pravo na samoodređenje – to je univerzalno i temeljno pravo, a grčki postupci kose se s tim temeljnim načelom međunarodnog prava i vrijednostima na kojima počiva Europska unija. Dana 7. travnja 1993. godine donesena je Rezolucija 817 UN-a u kojoj stoji da će Makedonija kao zemlja kandidatkinja biti primljena u UN i da će se unutar UN-a koristiti privremena referenca (ne ime, nego referenca). Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija dok se u dijalogu s Grčkom ne pronađe međusobno prihvatljivo rješenje. Uvjerena sam da, da se Grčka zadržala u obuhvatu rezolucije, mi ne bismo danas o ovome razgovarali, već bi Makedonija bila punopravna članica EU i NATO saveza. No Grčka je proširila svoj “interes” na područje identiteta, kulture, jezika i ne pušta Makedoniju naprijed… Imamo i državu Luxembourg, i istoimenu regiju u Belgiji, a ovdje nitko ne poistovjećuje dva područja istog imena”, objasnila je tada zastupnica Petir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razlog sukoba leži u tome što i grčko i makedonsko ime datiraju iz antike, međutim današnji Makedonci su slaveni, a Grci nisu nositelji niti starih granica niti slave, te su zbog toga obje zemlje polagale jednako pravo na ime.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.