Moguća uspostava trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, što je kao jednu od preporuka u svom posljednjem izvješću o stanju u toj zemlji navela i Međunarodna krizna skupina (ICG), tema je koja je izazvala rijetke reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti, no predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslužila je kao povod za ponovno dovođenje u pitanje opstanka BiH kao države što je, po svemu sudeći, u funkciji predizborne kampanje za izbore u listopadu.
“Nema ničeg nužno pogrešnoga u vezi s hrvatskim entitetom u BiH. On bi mogao riješiti brojne probleme”, stoji uz brojne druge naznake i ocjene u posljednjem izvješću ICG-a o BiH objavljenom ranije ovog mjeseca.
Ova nevladina organizacija sa sjedištem u Bruxellesu u tom je dokumentu zapravo težište dala konstataciji da “BiH postupno klizi ka dezintegraciji”, uz procjenu kako je njeno ubrzano približavanje Europskoj uniji najbolji način da se zaustave i promijene takvi negativni trendovi.
“Suprostavljeni ciljevi i interesi tri (etničke) zajednice stalno su izvorište krize”, stoji u dokumentu uz ocjenu kako su “šizofrene” odredbe Daytonskog sporazuma pravo izvorište dugogodišnje krize.
Iako je riječ o dokumentu objavljenom još 10. srpnja, dio lokalnih medija u BiH pozornost mu je posvetio tek ovog tjedna uglavnom zanemarujući cijeli niz bitnih ocjena i preporuka a koncentrirajući se na gotovo usputnu napomenu kojom je “podgrijana” stara priča o uspostavi hrvatskog entiteta u BiH.
“Napetosti koje kreira ustavna šizofrenija guraju BiH ka prekretnici. Potreban je novi ustroj: normalna federacija koja neće biti teritorijalno definirana i davati posebne uloge konstitutivnim narodima, već će biti usmjerena na to kako odgovoriti interesima tri etničke zajednice, ali i svih drugih građana”, smatraju u ICG-u, uz preporuku da BiH ponovo izgradi svoju političku strukturu “od dna do vrha”.
Dodik: BiH može samo biti unija nezavisnih država
Vlastima u BiH na svim razinama upućena je preporuka da odmah započnu pregovore o temeljitim reformama, što bi uključivalo i ukidanje sadašnjih deset županja unutar Federacije BiH odnosno uspostavu regija koje će imati gospodarsku, prometnu i drugu utemeljenost.
“Mi ćemo podržati Hrvate da imaju svoj entitet”, bio je komentar Milorada Dodika na dokument ICG-a.
Dodik je međutim za Televiziju RS (RTRS) istodobno istaknuo kako on i predsjednik HDZ BiH imaju jasan dogovor da pri tom “nitko ne dodiruje ni za milimetar RS”.
“I to je nama važno, ništa drugo nije važno”, kazao je Dodik dodajući da bilo kakav drugi preustroj BiH ne dolazi u obzir.
Konstatirao je i kako ga uopće ne zanimaju druge preporuke ICG-a poput one da bi BiH trebalo preustrojiti u klasičnu federaciju i tako od nje načiniti funkcionalnu državu.
“BiH može samo biti unija nezavisnih država”, konstatirao je Dodik založivši se da i ono malo ovlasti što ih BiH ima na državnoj razini bude potpuno reducirano te da, primjerice, država ima tek predsjedatelja Vijeća ministara i dva ministra. To je, drži Dodik, “izvorni Dayton” kojemu se valja vratiti.
Glavni tajnik Centra za strateške studije iz Sarajeva Denis Hadžović ocijenio je kako ono što piše u izvješću ICG-a nije ništa novo, a takve su i reakcije poput Dodikove.
“Ono što mi, na žalost, imamo u BiH jest otvoreno zagovaranje trećeg entiteta, zagovaranje neupitnosti RS i nemogućnost političara da nađu zajedničku viziju budućnosti BiH”, kazao je Hadžović “Dnevnom avazu”.
Komentare ICG-ja o trećem entitetu korisnim smatra tek ukoliko će to bez zagovaranja rušenja ustavnog uređenja BiH ipak dovesti do otvaranja stvarnih pregovora o tome kako riješiti sadašnju krizu u zemlji i otkloniti postojeće blokade.
Šijaković: Metodologija je to skretanja pozornosti sa slike socijalnog stanja u BiH
Sociolog i sveučilišni profesor iz Banje Luke Ivan Šijaković u aktualiziranju priče o hrvatskom entitetu u BiH vidi tek istu matricu po kojoj se takve priče lansiraju u sklopu priprema za izbore koji BiH očekuju 12. listopada. Isti su akteri i ista je argumentacija zagovaratelja i protivnika te ideje i to je sasvim potrošena priča, ocjenjuje Šijaković.
“Metodologija je to skretanja pozornosti sa slike socijalnog stanja u BiH, devastiranog gospodarstva, siromaštva, besperspektivnosti mladih i činjenice da je Bih doslovno na začelju Europe”, kazao je Šijaković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
, tema je koja je izazvala rijetke reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti, no predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslužila je kao povod za ponovno dovođenje u pitanje opstanka BiH kao države što je, po svemu sudeći, u funkciji predizborne kampanje za izbore u listopadu.){kind=link}