“Nećemo imati milosti prema terorizmu u Srbiji.” Rečenica je ovo koju je izrekao Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, povodom napada koji se dogodio u subotu u glavnom gradu te države – Beogradu. Napad se dogodio pred tamošnjom zgradom izraelske ambasade. Napadač je ranio policajca koji je osiguravao zgradu, a on je uzvratio vatrenim oružjem. Napadač je ubrzo preminuo.
Nije dugo trebalo da se srpske vlasti i mediji slože da je riječ o terorizmu. Detalje napada objavio je njihov ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić. On je između ostaloga kazao da je rekonstrukcija kretanja napadača pokazala da je prva meta bila beogradska sinagoga.
Koji je pravi povod napada u Srbiji?
Pitanje je hoće li se ikada saznati pravi povod ovom terorizmu budući da je napadač preminuo. A mrtvi sa sobom odnose i neizrečene namjere, misli i želje. Mnogi su se ipak ‘ulovili’ na informaciju koju je plasirao sam Dačić. A to je da se napadač obratio na islam.
Ako u ovoj informaciji leži istina, onda iz te perspektive ciljevi napadača – sinagoga i izraelsko veleposlanstvo – i nisu neko iznenađenje. Naime, islamsko – židovski odnosi imaju svoju poznatu povijest. U jeku borbi koje se još uvijek odvijaju u pojasu Gaze, odnosi su dodatno zaoštreni, a sav islamski svijet zauzeo je, dakako, jasnu poziciju podrške palestinskoj strani. No, ta se podrška širi.
Teroristički napadi nisu novost
Ipak, teroristički napadi ovog tipa nisu rijetkost. Doduše, oni nisu ni novost. Osobito u Europi koja ih bilježi u, nažalost, sve većem broju posljednjih dvadesetak godina.
Narod.hr napravio je još 2017. godine kronologiju terorističkih napada u Europi od 2004. do 2017.
Mnoge od njih, unatoč proteku godina, svijet još uvijek dobro pamti. Podsjetimo na najpoznatije.
MADRID, 11. ožujka 2004.:
U usklađenim napadima na vlakove madridske podzemne željeznice ubijena je 191 osoba, a ranjeno ih je 1500.
LONDON, 7. srpnja 2005.:
Četiri britanska muslimana u koordiniranim bombaškim napadima na sustav londonskog gradskog prijevoza ubili su 56 i ranili oko 700 ljudi.
OSLO, 22. srpnja 2011.:
Desničar Anders Behring Breivik ubio je 77 ljudi u Oslu i na otoku Utoyi u srpnju 2011.
PARIZ, 7. siječnja 2015.:
U napadu na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo ubijeno je 17 ljudi. Odgovornost je preuzela al Kaida.
PARIZ, 13. studenoga 2015.:
Skupina džihadista ubila je 130 ljudi u nizu koordiniranih napada na više pariških ciljeva u studenome 2015.
ISTANBUL, 12. siječnja 2016.:
Bombaš samoubojica IS-a raznio se među skupinom njemačkih turista ispred Aje Sofije i Plave džamije i ubio 12 ljudi.
BRUXELLES, 22. ožujka 2016.:
Više džihadista ubilo je 32 ljudi u napadu na zračnu luku i postaju podzemne željeznice u belgijskom glavnom gradu.
NICA, 14. srpnja 2016.:
Pobornik IS-a usmrtio je u napadu kamionom 86 ljudi na promenadi u Nici.
BERLIN, 19. prosinca 2016.:
Božićni sajam 2016. u njemačkoj prijestolnici bio je poprište napada kamionom. Njime je pristaša Islamske države pregazio 12 ljudi. Napadač, 24-godišnji Tunižanin, ubijen je u Milanu nekoliko dana kasnije.
MANCHESTER, 22. svibnja 2017.:
Bombaš samoubojica raznio je 22 ljudi, među kojima je bilo i djece, na pop koncertu Ariane Grande u Manchesteru.
BARCELONA, 17. kolovoza 2017.:
Najmanje je 13 ljudi poginulo u naletu kombijem na pješake na slavnoj La Rambli u Barceloni. Deseci su ozlijeđeni. Nekoliko sati kasnije policija je spriječila novi napad u katalonskom gradiću Cambrilsu.
>Kronologija terorističkih napada u Europi – od 2004. do 2017.
O terorizmu u budućnosti
Sudeći po realnosti u kojoj je europsko stanovništvo dosegnulo krajnje točke urušavanja civilizacijskih, društvenih i kulturnih standarda koji su stoljećima činili europski identitet, povećani broj terorističkih napada u budućnosti sasvim je izvjestan.
No, razloge za to ne treba tražiti u današnjem trenutku. S jedne strane produbljivanje kulturološko-društvene krize kojoj svjedočimo uz pojačan val ‘vrijednosti’ usmjerenih protiv života, a s druge prodor stanovništva koje svojom strukturom mijenja klasičnu europsku demografsku sliku, događa se potiho već desetljećima. A s ovakvim napadima upozorenja su sve glasnija. Jesu li vrata terorizmu širom otvorena?
Hrvatska, ako je suditi prema dosadašnjim ocjenama političkog vrha, još uvijek nosi titulu sigurne zemlje. No, na terorizam u susjedstvu nipošto ne treba zatvarati oči.
