Kad su se u subotu pojavile vijesti da se pripadnici ruske paravojne skupine Wagner kreću prema Moskvi u kratkotrajnoj pobuni, nekoliko poslovnih ljudi iz južne Kine počelo je mahnito zvati tvornice da zaustave isporuke robe namijenjene Rusiji, prenosi geoplitika.news
Kina preispituje gospodarske rizike zbog puča iza kojeg stoji Wagner
Dok je pobuna – najveći test vodstva ruskog predsjednika Vladimira Putina od njegove invazije na Ukrajinu u veljači 2022. – brzo prestala, neki od tih izvoznika sada preispituju svoju buduću ovisnost o najbližem savezniku Pekinga.
“Mislili smo da će doći do velikog problema”, rekao je Shen Muhui, šef trgovačkog tijela za tvrtke u južnoj kineskoj pokrajini Fujian, prilikom opisivanja strke koja je nastala među članovima koji izvoze autodijelove, strojeve i odjeću u Rusiju. Iako se kriza smirila, “neki ljudi ostaju po strani jer nisu sigurni što će se kasnije dogoditi”, dodao je. Muhui je odbio imenovati tvrtke koje pauziraju isporuke.
>U Bjelorusiji vojska u stanju pripravnosti, Lukašenko: Ako Rusija propadne, svi ćemo izginuti
Kina je nastojala umanjiti događaje od vikenda i izrazila je potporu Moskvi, s kojom je sklopila partnerstvo “bez ograničenja” malo prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u onome što Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”.
Američki pogledi
Ipak, visoki američki dužnosnik u ponedjeljak je ustvrdio da je pobuna tijekom vikenda uznemirila zatvoreno vodstvo Pekinga, a neki analitičari unutar i izvan Kine počeli su se pitati treba li Peking ublažiti svoje političke i gospodarske veze s Moskvom. “To je stvorilo prepreku u partnerstvu ‘bez ograničenja’”, rekao je Alexander Neill, sigurnosni analitičar iz Singapura.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, koje je prekinutu pobunu opisalo kao rusku “unutarnju stvar” i izrazilo potporu naporima Moskve da stabilizira situaciju, nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar.
>Wagner puč: Prigožinov pokušaj državnog udara bio je predstava; što stoji iza toga?
Pozivi na oprez
U srcu odnosa Kine i Rusije zajedničko je protivljenje onome što vide kao svijet kojim dominiraju Sjedinjene Američke Države i širenje vojnog saveza NATO-a koji prijeti njihovoj sigurnosti. Nakon što je ranije ove godine osigurao treći predsjednički mandat bez presedana, kineski predsjednik Xi Jinping odabrao je Moskvu kao odredište prvog inozemnog putovanja kako bi se susreo sa svojim “dragim prijateljem” Putinom.
Dok su nacionalistički komentatori u državnim kineskim tabloidima klicali Putinovim brzim naporima da suzbije pobunu, čak su i neki u Kini – gdje je kritički govor strogo kontroliran – počeli dovoditi u pitanje ‘okladu’ Pekinga na Rusiju.
Kina će “biti opreznija sa svojim riječima i postupcima o Rusiji”, rekao je stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju Shen Dingli.
Neki kineski znanstvenici otišli su još dalje.
>Nije kuhar, ali se bavi uslužnim djelatnostima: Tko je Jevgenij Prigožin?
Yang Jun, profesor na Pekinškom sveučilištu političkih znanosti i prava u Pekingu, napisao je komentar objavljen u subotu u kojem poziva Kinu da izravno podupre Ukrajinu kako bi izbjegla da je Rusija “uvuče u močvaru rata”.
“Razvojem sadašnje situacije i trendom rata… (Kina) treba dodatno prilagoditi svoj stav prema Rusiji i Ukrajini, razjasniti svoj stav i odlučno stati na stranu povijesnih pobjednika”, napisao je u singapurskim novinama na kineskom jeziku Lianhe Zaobao. Nije bilo jasno je li Yangov članak napisan prije pobune skupine Wagner te nije odgovorio na zahtjeve Reutersa za intervju.
Drugi akademici sa sjedištem u Kini, međutim, rekli su da Peking neće promijeniti svoje stajalište o Rusiji kao rezultat incidenta.
Veliki rast gospodarske suradnje Kine i Rusije – rastu li rizici?
Kina je glavni trgovinski partner Rusije, a Peking izvozi sve, od automobila do pametnih telefona i dobiva jeftinu rusku sirovu naftu koja se suočava sa sankcijama u većem dijelu svijeta.
Ali čak i u energetskom sektoru, koji je potaknuo skok trgovine između Rusije i Kine od 40 posto u prvih pet mjeseci ove godine, u Kini postoje neki znakovi opreza. Najviši čelnici kineskih državnih energetskih kompanija redovito su govorili da je prerano za komentare ili su zaobilazili pitanja o novim ulaganjima u Rusiji.
“Ako Rusija izgubi rat ili dođe do promjena u domaćem vodstvu, to će stvoriti velike neizvjesnosti za kineske investitore”, rekao je Michal Meidan, voditelj odjela za istraživanje energetske politike u Kini na Oxfordskom institutu za energetske studije. Rekao je da se čini da je i kineska vlada oprezna, ističući pritom da Peking, unatoč pritisku Moskve, još nije potpisao ugovor za veliki novi plinovod koji bi povezivao zemlje.
Dok je Kina vitalna za rusko gospodarstvo, kineska trgovina s Europskom unijom, SAD-om i Japanom – žestokim kritičarima rata Moskve u Ukrajini – zasjenjuje njezine poslove s Rusijom. Wen-Ti Sung, politolog s Australskog nacionalnog sveučilišta, ustvrdio je da Peking sada ima više razloga biti oprezniji i prilagoditi odnos s Putinovom Rusijom. “Nema smisla dugoročno ulagati u nekoga tko možda neće dugoročno vjerodostojno preživjeti.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa