Pravosudni odbor Senata prihvatio nominaciju Trumpove kandidatkinje za Vrhovni sud

epa08740320 Supreme Court nominee Judge Amy Coney Barrett arrives to the second day of her Supreme Court confirmation hearing on Capitol Hill in Washington, DC, USA, 13 October 2020. Barrett was nominated by President Donald Trump to fill the vacancy left by Justice Ruth Bader Ginsburg who passed away in September. EPA/DREW ANGERER / POOL

Odbor za pravosuđe američkog Senata, koji kontroliraju republikanci, prihvatio je nominaciju Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda unatoč bojkotu demokrata, tako da je sada otvoren put za potvrdu u Senatu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svih 12 članova iz redova republikanaca glasalo je za Barrett, dok su ga demokrati bojkotirali. Predsjednik Odbora za pravosuđe Lindsey Graham rekao je da je bojkot demokrata njihov izbor. Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer i demokrati iz Odbora za pravosuđe rekli su kako neće dati legitimitet ovom procesu sudjelovanjem u glasanju odbora” samo 12 dana prije predsjedničkih izbora između republikanca Donalda Trumpa i demokrata Joea Bidena.

> (VIDEO) Trump za novu sutkinju Vrhovnog suda nominirao katolkinju i majku sedmero djece

> Tko je Amy Coney Barrett, Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> SAD: Vrhovni sud dijelom prihvatio zakon koji nalaže da se treba pokapati ostatke nerođenog djeteta, hoće li donijeti odluku o ukidanju selektivnih pobačaja?

Trump je nominirao Barrett za sutkinju Vrhovnog suda nakon smrti sutkinje Ruth Bader Ginsburg.Republikanci su odredili idući ponedjeljak za glasanje u tom tijelu, što znači da stranka vjeruje da ima dovoljno glasova za potvrdu.

Demokrati su optužili republikance da požuruju taj proces uoči izbora 3. studenoga. Oni smatraju kako bi oslobođeno mjesto u Vrhovnom sudu trebao popuniti idući predsjednik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Amy Coney Barrett?

Amy Coney Barrett rođena je 1972. godine u obitelji Michaela, odvjetnika, i Linde, učiteljice francuskog. Odrasla je u New Orleansu (savezna država Louisiana) kao najstarija od sedmero djece. Završila je katoličku srednju školu dominikanskih sestara, a nakon toga je diplomirala magna cum laude englesku književnost na Rhodes Collegu. Nakon diplomiranja, započela je sa studijem prava na katoličkom, isusovačkom Sveučilištu Notre Dame. Svoj odabir je obrazložila željom da studira na mjestu koje će biti poticajno i za njezin intelektualno-profesionalni razvoj, ali i za razvoj nje kao osobe. Za vrijeme studija bila je izvršna urednica Pravne revije, a 1997. je diplomirala summa cum laude kao najbolja studentica u generaciji.

Nakon Pravnog fakulteta Sveučilišta Notre Dame, dvije godine provela je kao sudski savjetnik dvojice važnih federalnih sudaca, suca Silbermana na Federalnom prizivnom sudu u Washingtonu te suca Scalije na Vrhovnom sudu. Suca Scaliju je spomenula u ružičnjaku Bijele kuće prilikom objave njezine nominacije za mjesto na Vrhovnom sudu rekavši kako, iako je radila sa sucem Scalijom prije više od 20 godina, lekcije koje je tada naučila još imaju odjeka te da je njegova pravna filozofija i njezina. Usto je istaknula kako: “sudac mora primijenjivati zakon onako kako je napisan. Suci nisu kreatori politike i oni moraju biti odlučni u ostavljanju po strani bilo kakvih političkih stavova koje mogu imati.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nakon rada sa sucem Scalijom na Vrhovnom sudu, provela je nekoliko godina radeći kao odvjetnica da bi karijeru nastavila graditi kao sveučilišna profesorica, prvo na Sveučilištu George Washington, a nakon toga na svom matičnom Sveučilištu Notre Dame.

Godine 2017. predsjednik Trump ju je imenovao za sutkinju na Federalnom prizivnom sudu u Chicagu, te je prilikom glasovanja o njenoj nominaciji u Senatu 55 senatora glasalo za, a 43 protiv. Tom prigodom joj je demokratska senatorica Feinstein s obzirom na činjenicu da je sutkinja Barrett praktična katolkinja i da se protivi pobačaju, nakon njezina odgovora na pitanje o odluci Vrhovnog suda o pravu na pobačaj (Roe protiv Wadea, 1973.) rekla kako “dogma živi glasno u Vama i to brine.” Ovaj ispad osuđen je kao primjer diskriminacije po vjerskoj osnovi od dijela javnosti.

Supruga Jesseja je upoznala dok je studirala pravo. Imaju sedmero djece: Emme, Vivian, Tesse, John Petera, Liama, Juliete i Benjamina. Vivian i John Peter rođeni su na Haitiju, a najmlađi Benjamin kojeg je Coney Barrett opisala kao miljenika braće i sestara, ima Downov sindrom.

Demokrati su najavili borbu protiv potvrđivanja sutkinje Coney Barrett u senatu, te su neki od napada već krenuli. Neki su na drušvenim mrežama krenuli propitivati je li sutkinja Barrett zajedno sa suprugom Jessejem usvojila svoju djecu poštujući proceduru i pravila o dobrobiti djeteta prilikom usvajanja s obzirom na činjenicu da su oni kao bjelačka obitelj usvojili djecu crne rase.

Iako je sigurno da će proces potvrđivanja u Senatu Kongresa SAD-a biti mukotrpan i da će demokrati neprijateljski promišljati pravne, ali i političke, vjerske i privatne stavove sutkinje Barrett kako bi naštetili i njoj, ali i predsjedniku Trumpu koji je usred predsjedničke kampanje, ostaje vidjeti kome će cijeli ovaj proces u političkom smislu više koristiti. Jedno je sigurno, sutkinja Coney Barrett i više je nego kvalificirana za ovu funkciju, što je potvrdio i liberalni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta Harvad, Noah Feldman, kada je 2018. napisao. “Bilo koji Demokrat u Senatu koji pokuša odmjeriti snage sa sutkinjom Barrett oko njezinih profesionalnih, pravnih sposobnosti izgubit će. I to gadno.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.