Rusija nakon ‘povlačenja’ više doprema u Siriju nego što povlači

fah

Kada je Vladimir Putin objavio povlačenje gotovo cijelog ruskog vojnog kontingenta iz Sirije očekivalo se da će se Jauza, ruski transportni brod za polarna područja, i ostala opskrbna plovila vratiti kući, u matičnu luku u Arktičkom oceanu, no ta su se očekivanja pokazala jalova, piše u srijedu Reuters.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jer umjesto povratka i to tri dana nakon što je ruski predsjednik 14. ožujka objavio povlačenje, Jauza, dio “Sirijskog ekspresa”, što je nadimak za ruske brodove za opskrbu vojnih snaga, isplovio je uz ruske luke Novorosijsk na Crnom moru za rusku pomorsku bazu u sirijskom Tartusu. Što god da je prevozio bilo je teško, jer je tako utonuo u vodu da se linija tereta jedva vidjela, ističe Reuters.

Kretanje Jauze i ostalih ruskih brodova tijekom posljednja dva tjedna pokazuje da je Moskva u stvari u Siriju dovezla više opreme u Siriju nego što je iz nje povukla. Za sada je nepoznato što su prenosili brodovi ili koju opremu i u kojoj količini su dostavili teretni zrakoplovi koji su pratili borbene zrakoplove u povratku.

No, ono malo što je poznato o pokretima ruskih oružanih snaga od 14. ožujka sugerira da Moskva intenzivno radi na zadržavanju svoje vojne infrastrukture u Siriji i naoružava sirijsku vojsku kako bi mogla opet brzo reagirati ako se ukaže potreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Putin ne odaje što bi moglo izazvati tu reakciju, ali bi svaki mogući potez koju ocjeni prijetnjom za ruske baze u Siriji ili bilo kakav znak da je predsjednik Bašar al Asad, najbliži saveznik Moskve na Bliskom istoku, u opasnosti, najvjerojatnije izazvalo snažan povratak.

Rusija raspolaže sa zračnom bazom u Hmejmimu i pomorskom bazom u Tartusu, a Putin je već poručio da će Rusija zadržati obje i da će trebati biti dobro čuvane.

“Kako je glavni dio snaga tamo de facto ostao, nema razloga smanjivati promet. I opskrba sirijske vojske ostaje povelika”, kazao je Mihail Barbanov iz vojnog instituta CAST.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moskva nikada nije objavila veličinu svojih snaga u Siriji, niti je ponudila detalje svog “djelomičnog povlačenja”. Broj ruskih zrakoplova u Siriji bio je tajna, no analize pokazuju da ih je bilo 36. U izvješćima ruske televizije o borbama za oslobađanje Palmire viđen je jurišni helikopter tipa Mi-28 Havoc kako ispaljuje rakete prema položajima ISIL-a a na snimkama zrakoplovne baze sa preostalim ruskim zrakoplovima uočen je i helikopter Ka-52, koji također nije bio ranije korišten u borbama protiv islamista.

Što se flotile tiče, čini se da je Rusija ratne brodove koji su napustili Sredozemlje zamijenila novim, kako bi njezina pomorska moć ostala na istoj razini. To znači, pojašnjava Reuters, da se ratni brodovi lako mogu približiti sirijskoj obali kako bi štitili teretne brodove. Moskvi se također pruža i mogućnost ispaljivanja krstarećih projektila s mora.

Čini se da Rusija raspolaže s desetak vojnih plovila u Sredozemlju, uključujući i korvetu Zelenji Dol, opremljenu s krstarećim projektilima Kalibr, “Moskva želi zadržati tu snagu. Ona nema previše brodova koje može zadržati u Sredozemlju. Uloga je osigurati aktivnosti ‘Sirijskog ekspresa’ i demonstrirati to Zapadu i, kasnije, Turskoj”, ocjenjuje Barbanov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od kada je Moskva započela “povlačenje”, Rusija je u Siriju poslala dva velika desantna broda – Cezar Kunikov i Saratov – koji se obično koriste za prijevoz vojnika i teške opreme. Istovremeno, dva druga desantna broda – Aleksandar Otrakovski i Minsk te pomoćno plovilo Dvinitsa-50 – viđeni su kako prolaze Bosporom na povratku u Rusiju. Sva tri broda su bila “laka”, tj. vraćali su se prazni.

Nevojni teretni promet između Rusije i Sirije također ne pokazuje znakove popuštanja pa je tako u posljednja dva tjedna u Siriji pristalo pet ruskih teretnih brodova, uključujući i jedan tanker.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.