Potez Rusije kojim kani preispitati legalnost odluke donesene 1991. o formalnom odobravanju neovisnosti Latviji, Litvi i Estoniji od tadašnjeg Sovjetskog Saveza, uznemirio je baltičke države i potaknuo napetosti u odnosima s Moskvom.
Baltičke zemlje neovisnost su proglasile 1990. i 1991. a u Latviji i Litvi tada je ubijeno više aktivista koji su se suprotstavljali sovjetskim snagama koje su pokušale ugušiti pokret za neovisnost.
Pitanje je iznimno osjetljivo u trima državama otkad je Rusija od Ukrajine, još jedne bivše sovjetske republike, anektirala Krim.
Ruski državni tužitelj u utorak je izjavio da će ponovno razmotriti odluku državnog vijeća SSSR-a, najvišeg tijela državne vlasti posljednjih mjeseci sovjetske vladavine, o priznanju neovisnosti baltičkih zemalja.
Dvojica članova stranke Ujedinjena Rusija, lojalne predsjedniku Vladimiru Putinu, odluku državnog vijeća SSSR-a iz 1991. nazvali su “izdajom”.
Kremlj je u srijedu objavio da nije upoznat s takvim potezom, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da o tomu ne zna ništa. Stručnjaci kažu da zakonske posljedice preispitivanja spomenute odluke ne bi imale dalekosežne posljedice. No baltičke države, aktualne članice EU-a i NATO-a, gnjevne su zbog toga.
“Cijeli slučaj zakonski je apsurdan”, rekao je za Reuters estonski ministar vanjskih poslova Keit Pentus-Rosimannus. “Riječ je o još jednom slučaju ponovnog oživljavanja imperijalističkog ozračja koje, nažalost i dalje postoji u Rusiji”.
“Neovisnost smo postigli krvlju i žrtvama litavskog naroda i nitko nema pravo prijetiti joj. Samo mi smijemo odlučivati o vlastitoj sudbini”, smatra litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.
U siječnju 1991., jedanaest mjeseci prije raspada Sovjetskog Saveza, ubijeno je 13 civila nakon što je sovjetska vojska upala u prostore televizije u Vilniusu.
Odnosi između Moskve i baltičkih država koje je tijekom Drugoga svjetskog rata, u skladu s nacističko-sovjetskim paktom iz 1939. anektirao SSSR, dugo su bili vrlo zategnuti, no tenzije su pojačane od početka pobune u većinskim rusofonim dijelovima istočne Ukrajine.
U Latviji, Litvi i Estoniji žive rusofone manjine koje je prošlogodišnja izjava predsjednika Putina o tomu da Moskva ima pravo vojno intervenirati u slučaju potrebe kako bi zaštitila rusofono stanovništvo, razgnjevila.
Ruski državni odvjetnik već je iznio “pravno mišljenje” po kojemu je transfer Krima s Rusije na Ukrajinu 1954., kada su obje države bile članice SSSR-a, protuzakonit. Rusija je Krim anektirala prošle godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov iskazuje distancu predsjedničke administracije o potezu ureda državnog tužitelja. “Kremlju nije poznata ova inicijativa. Trudimo se shvatiti njezinu bit”, rekao je novinarima.
