Glavni savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Yuval Noah Harari nedavno je izjavio da svijet ”ne treba veliku većinu” sadašnjeg stanovništva zbog tehnološkog napretka.
”Beskorisna klasa nezapošljivih ljudi”
Harari je to izjavio u intervjuu s Chrisom Andersonom, voditeljem popularne medijske grupe TED, ponavljajući prethodna predviđanja o ”beskorisnoj klasi” “nezapošljivih” ljudi.
Harari je sugerirao da, u odmaku od 20. stoljeća, kada su ”veliki heroji” političkih sustava uvijek bili ”obični ljudi”, sada u 21. stoljeću, ljudi ”više nisu dio priče o budućnosti”.
Umjesto toga, prema Harariju, zamijenjeni su umjetnom inteligencijom (AI) i istisnuti ekonomijom visoke tehnologije, javlja Life site news.
Prema njemu, ”razočaranje i negativne reakcije protiv liberalnog poretka” mogu protumačiti tjeskobu koja se javlja kod ljudi ”zbog toga što će nas umjetna inteligencija i visokoobrazovana tehnološka klasa” zamijeniti u budućnosti.
>Šola: Na rubu pandemije elite smišljaju plan radikalnog prekrajanja svijeta
”Ljudi shvaćaju dio onoga što bi se događalo – i u pravu su kada misle da: Budućnost me ne treba … Možda će mi, ako budu ljubazni, baciti neke mrvice, poput univerzalnog osnovnog dohotka. Ali psihički je mnogo gore osjećati se beskorisnim nego osjećati se iskorištavanim”, rekao je Harari.
Poručio je da sada ne trebamo veliku većinu stanovništva jer je ”budućnost u razvoju sve više i više sofisticirane tehnologije, kao što su umjetna inteligencija i bioinženjering.”
Harari je dodao da će “ove tehnologije sve više činiti suvišnim što god ljudi još rade, a što je korisno”, te će tako “omogućiti zamjenu ljudi”.
Dok je priznao Andersonu da će tehnologije poput umjetne inteligencije otvoriti nove i “zanimljivije poslove”, Harari je ustvrdio da “nije jasno hoće li ih mnogi ljudi moći raditi, jer će zahtijevati visoke vještine i puno obrazovanja. ”
Anderson je uporno predlagao načine na koje bi ljudska bića mogla – i rekao je da bi trebala – nastaviti igrati vrijednu ulogu u svjetskom gospodarstvu ili barem društvu.
Preraspodjela bogatstva
Harari je otišao toliko daleko da je sugerirao da bi se bogatstvo trebalo preraspodijeliti na globalnoj razini, kako bi profiti tehnoloških kompanija u SAD-u i Kini mogli koristiti ljudima u zemljama koje su manje napredne u domeni tehnologije.
“Rekao bih da daleko najveći problem nije na nacionalnoj razini. To je na globalnoj razini”, rekao je Harari, te je dodao da, iako može zamisliti preraspodjelu bogatstva od “tehnoloških divova u Kaliforniji” do “majki u Pennsylvaniji”, ne vidi da će se to bogatstvo preraspodijeliti u “Honduras, Meksiko ili Brazil. ”
Na kraju, Anderson je ukazao na nezamjenjivu ulogu ljudskih bića, pitajući Hararija:
”Postoji li neki scenarij u kojem bismo mogli vratiti u ovu priču stvari koje su najvažnije u svemiru – tj. ljubav, radost , kreativnost…
Harari se nije izravno pozabavio Andersonovom poantom, ali se osvrnuo na ”pitanje osjećaja i svijesti” kao ”najvažnijeg pitanje u tom smislu” i ”najveću zagonetku znanosti”.
Hararijevo izbjegavanje pitanja možda proizlazi iz njegova manje transcendentnog pogleda na ljudska bića, što se odražava u njegovoj tvrdnji da ”Homo sapiens vlada svijetom jer je jedina životinja koja može vjerovati u stvari koje postoje samo u njezinoj vlastitoj mašti, kao što su bogovi, države, novac i ljudska prava”.
Glavni savjetnik Klausa Schwaba
Ova ideja se odražava u njegovoj poznatoj tvrdnji da se “trebamo naviknuti na ideju da više nismo misteriozne duše”, već da smo “sada životinje koje se mogu hakirati”.
Kao glavni savjetnik voditelja i osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Schwaba, Hararijev stav da svijet sada ima obilje “beskorisnih” ljudi, a tu je i njegova otvorena degradacija ljudskih bića kao ekvivalenta životinjama, nameće pitanje jesu li ciljevi Svjetskog ekonomskog foruma oblikovani takvim pogledom, i ako da, u kojoj mjeri.
I doista, Svjetski ekonomski forum u središte svog djelovanja stavlja okoliš, a ne ljude.
