Švicarska: Stranci počinili gotovo polovicu svih silovanja i ubojstava u 2022.

Švicarska
Foto: iStock by Getty Images

Strani državljani osuđeni su za gotovo polovicu svih silovanja i ubojstava prijavljenih u Švicarskoj prošle godine. Podaci savezne vlade otkrivaju drastičnu prezastupljenost migranata iz većinski muslimanskih zemalja u statistikama kriminala u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukupno 93.693 osobe osuđene su za zločine u Švicarskoj prošle godine prema podacima koje je prošli mjesec objavio Savezni zavod za statistiku. To se odnosi na ukupno 103.156 kaznenih djela — s nekima koji su osuđeni za više kaznenih djela — što predstavlja porast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od osuđenih samo 39.798 bili su švicarski državljani, što znači da su 57,5 posto svih razriješenih kaznenih djela počinili strani državljani.

> Hitrec: Iz Hrvatske bježe i sami Hrvati, a kako ne bi migranti

Nerazmjeran broj migranata koji čine zločine u zemlji

Podatke je analizirao Marc Vanguard, statističar s francuskog govornog područja s posebnim fokusom na imigraciju i sigurnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegova analiza pokazala je da su strani državljani osuđeni za 47 posto svih riješenih silovanja i 44 posto ubojstava u zemlji u 2022. Uz to, 45 posto napada i 41 posto teških krađa s poznatim osumnjičenikom počinili su stranci.

Brojke otkrivaju nerazmjeran broj migranata koji čine zločine u zemlji, s obzirom na to da se procjenjuje da je stanovništvo Švicarske rođeno u inozemstvu oko 26 posto.

Veća vjerojatnost kod migranata iz muslimanskih zemalja

Kada se zemljopisno kategorizira, pokazalo se da je veća vjerojatnost da će migranti iz većinski muslimanskih zemalja biti osuđeni za ova teška kaznena djela. Migranti iz Magreba — oni podrijetlom iz sjevernoafričkih arapskih naroda Tunisa, Maroka i Alžira — imali su sedam puta veću vjerojatnost da će počiniti ove zločine nego švicarski državljanin.
Migranti iz podsaharske Afrike imali su pet puta veću vjerojatnost, afganistanski i pakistanski državljani tri puta veću vjerojatnost, a rumunjski i bugarski državljani dva puta veću vjerojatnost da će biti osuđeni za teška kaznena djela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Njemačka plijeni prazne stanove kako bi u njih smjestila migrante, otkrio političar CDU-a

Nije bilo razlike u vjerojatnosti da će te zločine počiniti švicarski državljani u usporedbi sa stranim državljanima iz ostatka Europske unije ili Rusije i Ukrajine, dok je za kineske državljane bila manja vjerojatnost da će počiniti ta kaznena djela od švicarskih državljana.

Prema Vanguardovoj analizi, afrički migranti također su imali tri puta veću vjerojatnost da će biti osuđeni za prekršaje vezane uz drogu, te dva i pol puta češće osuđeni za prometne prekršaje od Švicaraca.

Slično i u drugim zemljama

Švicarska ima neke od najjačih podataka o kriminalu u Europi. Vanguard je objasnio kako se stope osuda izračunavaju “dijeljenjem točnog broja osuda na točnu populaciju”, pri čemu se u obzir uzimaju samo stanovnici Švicarske koji posjeduju “obnovljivu dozvolu za dugotrajni boravak”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To znači dvije stvari: Podaci su transparentni koliko je to moguće, ali dolaze s upozorenjem da su iz njih isključeni migranti koji nezakonito žive u zemlji, što neizbježno u određenoj mjeri iskrivljuje brojke o udjelu zločina koje su počinili strani državljani.

Statističar je otkrio da su iste nacionalnosti koje su prezastupljene u švicarskim podacima o kriminalu također na vrhu popisa u drugim europskim zemljama, navodeći Njemačku, Italiju, Austriju i Dansku kao primjere.

“Usporedba s njemačkim podacima pokazuje uznemirujuću sličnost”, primijetio je.

“Veza između imigracije i nesigurnosti je neporeciva. Vrijeme je da se ove brojke šire kako bi se doprinijelo kolektivnoj svijesti,” dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.