Dosadašnja srbijanska ministrica državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić vijest je posljednjih nekoliko dana i dominira u na većini naslovnica beogradskog tiska nakon što je od predsjednika Aleksandra Vučića dobila mandat za sastavljanje nove vlade, a jedna od ključnih ocjena analitičara je da će nastaviti reformski i proeuropski smjer. Medijima je zanimljiva po tome što je istospolne seksualne orijentacije i hrvatskog podrijetla.
Tko je Ana Brnabić?
Ana Brnabić je postala ministrica državne uprave i lokalne samouprave kao nestranačka osoba u kolovozu 2016., a kao donedavni premijer Vučić je dosad više puta pohvalio njezine rezultate.
Brnabić, podrijetlom s Krka, rođena je 1975. godine u Beogradu, a njezin izbor za ministricu u Vučićevoj vladi 2016. godine izazvao je pozornost u okruženju i svijetu zbog neskrivene homoseksualne orijentacije.
Njezinu imenovanju za predsjednicu vlade upravo se zbog toga protivila Srpska pravoslavna crkva, a na najave njezina imenovanja za mandatarku nisu blagonaklono gledali ni pojedini koalicijski partneri vladajuće Srpske napredne stranke.
Brnabić je završila Petu beogradsku gimnaziju 1994., a na sveučilištu Northwood u Michigenu završila je 1998. studij poslovne administracije, nakon čega je stekla MBA diplomu iz marketinga sa sveučilišta Hull u Engleskoj, navodi se u njezinom službenom životopisu.
Krajem 2001. vraća se u Srbiju, gdje je radila za razne američke konsultantske tvrtke na projektima razvoja lokalne samouprave, koje je financirao USAID. Od 2002. do 2011. radi u USAID-u, a kao najznačajniju inicijativu u tom razdoblju navodi osnivanje Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) 2006. godine.
Od 2011. radi u američkoj kompaniji za razvoj vjetroparkova Continental Wind Serbia, a od siječnja 2013. i kao njezina direktorica.
Što kažu analitičari?
Naglašavajući da je Brnabić prva žena u povijesti vlade Srbije, mediji ističu njezine poruke da će nastaviti reforme “nesmanjenom posvećenošću” i Vučićevo objašnjenje da će se nova premijerka više baviti ekonomijom, dok će prvi potpredsjednik i šef diplomacije preuzeti politički dio posla u izvršnoj vlasti.
Istodobno, prve reakcije stručne i političke javnosti su podijeljene – od ocjena da će Brnabić biti osoba kontinuiteta dosadašnje proeuropske i ekonomske politike srbijanske vlade, do zamjerki Vučiću da je odluku o dodjeli mandata donio pod utjecajem Zapada.
Govoreći o njezinoj homoseksualnosti, Vučić je u kolovozu 2016. na konferenciji u Skupštini Srbije prilikom predstavljanja ministara svoje vlade kazao: “Ona to ne krije, s ponosom to govori. Ona je toliko fina i ljupka, i pitala me je, rekla je ‘ako vam to smeta, sigurna sam da će o tome sada svi govoriti’. Odgovorio sam joj ‘mene interesira što možeš učiniti, a znam koliko si stručna i vrijedna’”.
Dio parlamentarne oporbe nezadovoljan je Vučićevom odlukom i navodi da Brnabić nema ni iskustvo niti je kvalificirana, te da vlada sa njom na čelu neće unijeti nikakve promjene u politiku vladajuće SNS.
Proruska konzervativna Demokratska stranka Srbije (DSS) drži kako je odlukom da Brnabić bude mandatarka “sve jasnije da je politika aktualne vlasti jako daleko od deklarirane politike održavanja ravnoteže dobrih odnosa sa SAD-om, EU-om i Ruskom Federacijom”.
U priopćenju DSS tvrdi kako je Vučić “opalio političku pljusku” glasačima, vlastitoj stranci, njenim koalicijskim partnerima, Rusiji i “svima koji su vjerovali da donosi odluke u interesu države”.
Socijaldemokratska unija uvjerena je da Brnabić ničim nije zaslužila mandat za sastavljanje vlade uz ocjene da je njezinu dosadašnju ministarsku karijeru obilježila priprema za daljnja otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović smatra da je odluka da joj se dodijeli mandat dobra jer je “prevladao stručni, a ne politički izbor”.
Ekonomist i dosadašnji član Fiskalnog vijeća Srbije Vladimir Vučković uvjeren je da će Brnabić, kao buduća premijerka, “ojačati reformski dio vlade”, te da će se “reforme provoditi po planu”.
Glavni urednik tjednika NIN i ekonomski analitičar Milan Ćulibrk kao jednu od ključnih obveza Brnabić vidi reformu javnih poduzeća.
Analitičari Dejan Vuk Stanković i Boban Stojanović suglasni su da je Vučić “preuzeo rizik izborom Ane Brnabić za mandatarku”. Stojanović rizik vidi u tome što bi Brnabić, koja “nije politička ličnost, mogla lako napustiti vladu”, dok Stanković ukazuje na to da ona ne dijeli sva stajališta birača vladajuće SNS.
Predsjednica Skupštine Maja Gojković izjavila je u petak kako očekuje da rasprava u parlamentu o izboru nove vlade bude okončana do kraja idućeg tjedna, a ovih dana očekuje da Brnabić zatraži zakazivanje posebne sjednice na kojoj se, po ustavu, bira vlada.
Kako je ranije najavljeno, Srbija bi novi vladu trebala dobiti prije 23. lipnja, za kada je zakazana Vučićeva inauguracija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: Hina/mš/ij
