Topljenje leda na Grenlandu – stvarnost ili mit?

Temperature na vrhu Grenlanda sredinom kolovoza porasle su iznad nule treći put u manje od deset godina. Topli zrak potaknulo je kišu koja trajala tri dana. Prema podatcima Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, bila je to najveća količina oborina na ledenoj ploči od početka vođenja evidencije 1950. godine, a količina otopljene ledene mase bila je sedam puta veća od dnevnog prosjeka za ovo doba godine, javlja jutarnji.hr.

Mediji su prenijeli i nedavnu vijest da se je na Grenlandu otopila masivna količina leda u samo jednom danu, koja je dovoljna da s debljinom naslage od 5,1 cm prekrije cijelu američku saveznu državu Floridu.

Kada tako napišemo vijest, ona zaista zvuči katastrofično. Ako tome dodamo i podatak da je to treće najveće topljenje leda u jednom danu od 1950. godine, onda je teško dodati neki smirujuć podatak koji će odagnati misli o skoroj kataklizmi ovog otoka, piše meteoadriatic.net

Ili ne?

Treba pogledati podatke, što se je stvarno dogodilo, te ih staviti u kontekst klimatske normale za to područje.

Na sljedećoj slici vidimo podatke o dnevnoj promjeni mase leda na Grenlandu (gornji graf, te klimatske normale gubljenja ili dobivanja na ledenoj masi za pojedini kalendarski dio godine). Na donjem dijelu slike vidimo klimatološku srednju vrijednost i usporedbu sa ovogodišnjom i prošlogodišnjom promjenom mase leda tokom sezone dobivanja (zimi) i gubljenja (ljeti) ledenog pokrivača Grenlanda.

Izvor: Polar Portal

Dakle, plava linija u gornjem dijelu slike prikazuje da je zaista tokom par dana zaredom, gubitak leda iznosio vrlo velikih ~ -9 gigatona leda dnevno. Da, to je znatno više nego prosječno klimatološko gubljenje leda u ovom dijelu godine. Samo, nekoliko bitnih podataka koje možemo očitati sa grafa, a koje su novinari zaboravili dodati u svoj članak su sljedeći:

1. Gubitak leda je od sredine lipnja pa do sredine srpnja bio konstantno značajno manji nego je to klimatološki normalno za ovaj dio godine. Sama ta činjenica znači da je ostalo puno više leda (jednogodišnjeg, lakotopljivog) na raspolaganju da se otopi kad dođu više temperature od prosjeka.
2. Gubitak od oko -9 gigatona dnevno je spomenut u svim medijima, ali nismo vidjeli niti jedan medij koji je spomenuo dnevni dobitak leda od preko +12 gigatona krajem svibnja
3. Unatoč ovim silnim dnevnim gubicima leda, godišnje akumuliranog leda zapravo još uvijek ima više od klimatološkog prosjeka, za što je zaslužan vrlo slab gubitak leda tijekom razdoblja od nešto više od mjesec dana koje je prethodilo ovom naglom gubitku

Ovi podaci koje iznosimo NE ZNAČE da negiramo klimatske promjene ili da Grenland polako gubi led gledano tokom dugog razdoblja. Kad se u obračun unese ukupna godišnja akumulacija leda tokom zime i ukupan gubitak tokom ljeta, pokazuje se (mjereno satelitom GRACE) da Grenland u prosjeku gubi oko 270 gigatona leda tokom godine dana, iako je primjerice taj tempo topljenja između 2013. i 2017. smanjen na 222 gigatona godišnje, no računat ćemo s dugoročnim prosjekom od 270 gigatona na godinu.

Grenland ima ukupno oko 2.850.000 kubičnih kilometara (gigatona) leda, što znači da aktualnim godišnjim tempom gubljenja leda, za otopiti sav led trebalo bi proći oko 10.500 godina. Ako se taj tempo udvostuči, još uvijek će trebati proći više od 5 tisuća godina da se sav led na Grenlandu otopi. To otapanje bi uzrokovalo porast razine svjetskog mora od oko 7 metara u odnosu na današnje vrijednosti.

Za one mlađe koji požive nekoliko tisuća godina pa osvjedoče tom događaju, da odmah sad znaju što ih čeka!

AŽURIRANO 17. KOLOVOZA:

Promjena stanja leda na Grenlandu malo je drugačija tek 2 tjedna nakon “medijske kataklizme”, međutim, mediji sad više ne spominju aktualnu situaciju…

Izvor: Polar Portal