Čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, optuženik Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) koji se u pritvorskoj jedinici u Den Haagu nalazi već 11 godina, stiže u srijedu u Beograd, nakon odluke Sudskog vijeća o privremenom puštanju na slobodu kako bi u “primjerenijem okruženju” nastavio liječenje, javlja u ponedjeljak agencija Beta.
“Šešelj će najvjerojatnije stići zrakoplovom koji iz Amsterdama polijeće u 10,40”, kazao je predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Tribunalom, ministar Rasim Ljajić.
On je kazao da je u ponedjeljak dobio službenu obavijest Haškog suda u kojoj stoji da je liječnički tim zatražio da se Šešeljev put odgodi za još jedan dan, tako da će umjesto u utorak, stići u srijedu.
“Šešelj se složio sa zahtjevom liječnika i njemu će biti kupljena karta za srijedu za Beograd”, rekao je Ljajić.
Sudsko vijeće Haškog suda (ICTY) odlučilo je u četvrtak Šešelja privremeno pustiti na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, nakon što se rak debelog crijeva proširio na jetru, ocijenivši da “bi privremeno puštanje na slobodu omogućilo okrivljeniku skrb u najprimjerenijem okruženju i pri tome osiguralo sigurnost svjedoka i cjelokupni sudski proces”.
Šešelj je optužen za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i nad vojvođanskim Hrvatima.
Šezdesetogodišnji srbijanski radikal, poznat po ispadima u sudnici i vrijeđanju članova Sudskog vijeća, predao se ICTY-u 2003., a njegov dugovječni postupak postao je sramotom za Haški sud.
Osim što se suđenje često prekidalo zbog opstruiranja optuženika, izbio je i spor među sucima, a Šešelj je zbog objavljivanja imena zaštićenih svjedoka bio optužen i za nepoštivanje suda.
Ove godine su suci predložili da presudu čeka u Srbiji, ali je to odbio i otvoreno rekao da neće poštivati pravila suda koja se odnose na kućni pritvor i suzdržavanje od političkih aktivnosti. Štoviše, Šešelj od suda traži isplatu 12 milijuna eura za sudske troškove i odštetu.
On je treći haški pritvorenik koji se pušta na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U travnju 1996. je iz pritvora na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a preminuo je nakon manje od mjesec dana poslije izlaska iz pritvorske jedinice.
Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske Momirom Talićem koji je umro nedugo pošto je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, uključujući genocid, mučenja i bezobzirno razaranje, a preminuo je u svibnju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji.
Bez obzira na tešku dijagnozu, Šešelj je, po pisanju srbijanskih medija, iz pritvora poručio da ne namjerava privremenu slobodu iskoristiti za nastavak liječenja već najavljuje osvetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
