#vlatko silobrčić

Akademik Silobrčić postao je direktor Imunološkog zavoda ratno-pretvorbene 1992. godine. Zanimljivo, prije toga je bio član UJDI-ja, pokreta za Jugoslaviju.

"Imunološki zavod nije iznimka već ogledni primjer po kojem je sve što vrijedi uništeno i rasprodano u bescijenje", smatra Ivan Vilibor Sinčić.

Neki od tih prijavitelja poznati su u akademskim krugovima po tome što učestalo neuspješno prijavljuju i druge kolege zbog neetičnosti.

Kazao je kako se slučaj pojavio 2011. a činjenica da ga se oštrije optužuje tek sada dokaz je da je to politički montiran proces

Hasanbegović je rekao da se sustavno prešućuje činjenica da Silobrčić u javnom životu nastupa i kao političko-stranački aktivist.

Silobrčić se u priopćenju osvrnuo na pojedinačne diskusije u raspravi - Željka Reinera, Mirjane Gopić, Zlatka Hasanbegovića i Ante Čovića kojima je "čestitao na viteškom napadanju osobe koja nije prisutna"

Zlatko Hasanbegović (HDZ) danas je na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu tražio da se akademika Vlatka Silobrčića treba razriješi

Dakako, bez obzira o kome se radilo – napose, kako Pavo Barišić ne bi (p)ostao „viseći Pedro“ – „ne smijemo dopustiti da određena klika opstruira ovaj Odbor“.

Hrvatski znanstveni sustav teško se nosi s čestim kršenjem etičkih normi, najčešće plagijata, pa bi bilo potrebno osnovati posebna tijela koja bi brzo i učinkovito rješavala plagijate i propisivala primjerene sankcije, ključna je tvrdnja zadnjeg službenog izvješća o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, čiji je predsjednik Vlatko Silobrčić jučer zbog jednog takvog slučaja podnio ostavku

Odbor je dobro funkcionirao dok se nije pojavio jedan slučaj, kazao je Silobrčić odgovarajući na pitanje o razlozima ostavke te je najavio da će se odsad još slobodnije zauzeti za rješavanje takvih problema u hrvatskoj znanosti