Predstavljena knjiga „Bijeli put – Pobjeda dobra u ratu“

Knjiga „Bijeli put – Pobjeda dobra u ratu“, o humanitarnom pothvatu za ranjenike Franjevačke bolnice u Novoj Biloj tijekom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, predstavljena je večeras u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Knjiga Slobodana Langa i Branka Čule u nakladi Styrie, Večernjeg lista, Bijelog puta i gradova Dubrovnik i Zagreb, na 500 stranica donosi priloge 152 autora, brojne dokumente i fotografije, koji, prema izrečenom, predstavljaju jedan od najsvjetlijih trenutaka Domovinskog rata, te svjedoče o humanosti i potrebi ljudi da čine dobro.

Predstavljanje je okupilo broje uzvanike, od sudionika humanitarne akcije do predsjednika Republike Ive Josipovića, predsjednika HAZU-a Zvonke Kusića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Pozdravili su ih predstavnik župe Bosne Srebrene u zagrebačkoj Sesvetskoj Sopnici fra Stipo Karajica, gvardijan franjevačkog Samostana u Mostaru fra Ivan Skoko, te nakladnik Ivan Tolj.

Konvoj “Bijeli put” za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu su predvodili dr. Slobodan Lang i Herman Vukušić, a trajao je 14 dana, od 10.-24. prosinca 1993. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cilj konvoja bio je 1993. godine prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, u vrijeme kada je glad prijetila Hrvatima na području cijele Lašvanske Doline, a konvojem je probijena potpuna osmomjesečna blokada 70 000 Hrvata.

Jedan od sudionika Bijelog puta i promotor Ivan Bagarić predstavio je glavne povijesne točke Bijelog puta te naglasio da je Bosni i Hercegovini danas potreban novi bijeli put jer je Daytonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali nije stvorio pretpostavke za slobodan razvoj.

“Svi smo odgovorni da se to ostvari”, zaključio je Bagarić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnik Styrie Ivan Tolj naglasio je da je ova knjiga važna kao memorija koja svjedoči o hrabrosti i solidarnosti te da je “Bijeli put” potreban i danas kada “umiru iluzije i lijevih i desnih politika”.

Dubrovački gradonačelnik i sudionik konvoja Andro Vlahušić istaknuo je da je u tim trenucima kada je poslano 150 kamiona do Hrvata u središnjoj Bosni od novaca bila potrebnija “Božja pomoć”.

Slobodan Lang je kazao da je sve vezano za konvoj i za knjigu povezano s nastojanjem da se radi dobro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, kao i sudovi uopće, bave se utvrđivanjem i kažnjavanjem krivaca za u ratu učinjeno zlo. No istinu čine i dobri ljudi i učinjeno dobro. Budućnosti se ne smije prenositi samo zlo. Dobro je važniji dio istine! Nakon svakog rata treba održati konferenciju o dobru i novim znanjem i iskustvom unaprijediti znanje o humanitarnom radu u ratu, kazao je.

Ovo nije knjiga o zapovijedanju i organiziranju konvoja, niti o radu i izgradnji bolnice. Njih će napisati drugi, zaključio je Lang.

“Mi smo suizdavači te izuzetne humanitarne akcije 93. godine, i sam sam u to vrijeme bio na Zapadnom kolodvoru kad smo ispraćali Bijeli konvoj, bilo je veličanstveno biti sastavni dio tog konvoja. 21 godinu kasnije možemo samo reći Bože zašto nismo danas tako jedinstveni, polovinu hrvatskih problema bi riješili za dvije godine, samo da smo 50% tako jedinstveni”, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.