Bednjanski govor, koji se smatra najstarijim hrvatskim pradijalektom, upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro. Osim što nosi bogatu povijesnu i jezičnu vrijednost, poznat je i kao jedan od najmelodičnijih i najkompliciranijih govora kajkavskoga narječja.
S ciljem njegova očuvanja za buduće naraštaje, već se nekoliko godina intenzivno radi na izradi bednjanskoga rječnika.
Rječnik koji čuva identitet Bednje
Staru popevku bednjanskoga kraja, posvećenu rodnom zavičaju, mještani rado nazivaju svojom himnom. Riječi toga osebujnog dijalekta, koje su mnogima teško razumljive, već se godinama marljivo prikupljaju i zapisuju. Plan je da do kraja 2027. godine svjetlo dana ugleda rječnik mjesnoga govora Bednje.
Neće to biti klasični rječnik u kojem će svaka riječ imati samo svoje značenje, već će pružiti i objašnjenja o književnom ishodištu pojedinih izraza te razloge zbog kojih se određeni predmeti nazivaju baš tim imenima. To je potvrdio i Mirko Bistrović, predsjednik Udruge bednjanskog govora.
Projekt izrade rječnika vodi Institut za hrvatski jezik, a podršku mu pružaju lokalne vlasti i udruge. Uz suvremene lingvističke analize, rječnik će obuhvatiti i vrijednu građu iz studije akademika Josipa Jedvaja iz 1956. godine.
>Znate li kako zvuči bednjanski? Poslušajte!
Kulturni centar – novi dom za bednjanski govor
Osim na izradi rječnika, radi se i na osnivanju kulturnog centra posvećenog bednjanskom govoru. U središtu Bednje uređuje se suvremeni prostor u koji je do sada uloženo više od 800 tisuća eura.
– Tako se stvara polivalentni kulturni centar bednjanskoga govora. Još imamo dvije faze do završetka. U njemu će naši KUD-ovi moći izvoditi glazbene i scenske predstave – izjavio je načelnik općine Bednja, Damir Poljak.
Gabrijel Štefanec, predsjednik KUD-a Josip Genc Bednja, naglasio je koliko zajednici znači vlastiti prostor:
– Ovo dugo čekamo. Kada nemate svoj prostor, to je problem. Sada koristimo ovaj dom, ali nemamo gdje pospremiti stvari niti dolaziti kada želimo.
Zahvaljujući novom kulturnom centru, bogata tradicija bednjanskoga govora nastavit će se njegovati na jednom mjestu. Marija Kramar, predsjednica KUD-a Cvetlinski zvon, istaknula je koliko im znači međusobna povezanost:
– Uvijek rado dolazimo na Bednju. Tu smo kao doma, jer smo svi jedan skup. Družimo se i uvijek jedni druge pozivamo na događaje.
Očuvanje bednjanskoga govora kroz rječnik i kulturni centar osigurat će da ovaj jedinstveni pradijalekt ostane živ i dostupan budućim generacijama, prenosi HRT.
>27. listopada 1767. rođen Toma Mikloušić – zalagatelj za službenu uporabu kajkavskog narječja
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.