Zar nije u Domovinskom ratu upravo krunica i milijuni upućenih molitava iz srca za naše branitelje i Domovinu bila najjače sredstvo kojim je pobijeđen neprijatelj?
Zar nije onda isti, već oprobani princip pobjede Dobra nad Zlim, vrijedan jednako i danas kada se Hrvatska nalazi u jednako teškoj situaciji, na drugačiji način?
Danas slavimo blagdan Blažene Djevice Marije, Gospe od Krunice.
Krunica je mnogima najdraži oblik molitve i razmišljanja o događajima opisanih u Evanđelju. Pomoću nje ulazimo u Isusov život te zajedno s Marijom, Njegovom majkom, nanovo kroz sabranu molitvu možemo proživjeti otajstva o kojima razmatramo. A što nam neki od svetaca govore o silnoj moći molitve putem krunice, pročitajte u nastavku. Krunica se može moliti pojedinačno, obiteljski, kao muž i žena, kao susjedi, kao prijatelji, kao molitvena zajednica, kao predmolitva liturgiji, uz kuhanje ručka slušajući Radio Mariju, preko interneta i na razne druge načine, čak i u sebi dok hodaš prema nekom mjesti.
Blažena djevica Marija je obećala u Fatimi pobjedu nad Zlim kroz molitvu krunice, a to se dogodilo baš u Domovinskom ratu.
Evo što veliki sveci i blaženici govore o snazi uzvišene molitve krunice:
“Krunica je Mariji najdraža molitva. Najobljubljenija je među svecima, najčešća među narodom, najpotvrđenija od Boga divnim čudesima, obogaćena od Marije najvećim obećanjima.” (blaženi Bartol Longo)
Sveti Franjo Saleški rekao je da je najbolji način molitve upravo krunica.
Sestra Lucija iz Fatime za krunicu je rekla: “Blažena Djevica Marija je krunici podarila takvo djelovanje, da ne postoji nijedan materijalni, duhovni, nacionalni ili međunarodni problem, koji se putem nje i naše žrtve ne bi mogao riješiti.”
Sveti Papa Ivan Pavao II.: “Krunica je moja najdraža molitva. Divna, krasna molitva! Divna u svojoj jednostavnosti! Divna u svojoj dubini!” Papa je proglasio godinu krunice (2002./03.), a na 25. godišnjicu svojega pontifikata napisao je apostolsko pismo “Rosarium Virginis Mariae”.
Sveti Ljudevit Montfort napisao je: “Krunica je najmoćnije oružje za dodirnuti Srce Isusovo, našega Otkupitelja, koji je toliko volio Svoju Majku.”
“Krunica je bičevanje đavla” – rekao je papa Hadrijan VI.
“Krunica je sažetak cijelog Evanđelja” – papa Pavao VI.
Sveti Ivan Bosco, jedan od najvećih svetaca modernog doba i utemeljitelj moderne pedagogije, skrbnik i otac tisuća siromašne i zapuštene djece, rekao je jednom posjetitelju svoga Zavoda koji se divio redu, radu, disciplini i veselosti dječaka, ali je smatrao krunicu zasarjelom, slijedeće riječi: “Znajte, kad bih ja uklonio iz Zavoda moljenje svete krunice, u isti tren nestalo bi iz mog Oratorija i reda i rada i nauke i veselosti, čemu se vi toliko divite.”
“Kako li je samo lijepa obitelj koja moli krunicu svaku večer” – papa Ivan Pavao II.
Papa Pio IX. u jednom od svojih govora rekao je: “Djeco, pomozite mi pobijediti zla koja muče Crkvu i ljudsko društvo, ali ne mačem, nego krunicom.”
Kad bi pitali sv. Pija iz Pietrelcine zašto toliko moli krunicu, rekao bi: “Ako je Gospa, bilo gdje da se ukazala, uvijek živo preporučivala molitvu svete krunice, ne čini li ti se da za to mora postojati valjan razlog?”
Naša Gospa ima 117 naslova. U Fatimi je odabrala ovaj: “Ja sam Kraljica svete krunice”. Pozvala je cijeli svijet na molitvu krunice: “Svaki dan molite krunicu kako biste isprosili mir svijetu.”
Zbog svega ovoga molitva krunice ima itekako veliko značenje za duhovnu i svaku drugu obnovu hrvatskog naroda. Osim zajedničkog okupljanja obitelji, tako rijetkog u današnje vrijeme, krunica donosi istinsku snagu za borbu protiv zla koje se gomila u ovo naše ateizirano neopogansko doba. Krunica čini ljude snažnim, duhovnim i jakim u borbi za ljudske kreposti i vrednote koje čine svijet, i našu Hrvatsku, jačom i ljepšim mjestom za život!
Zar nije i u Domovinskom ratu upravo krunica i milijuni upućenih molitava za naše branitelje i Domovinu bila sredstvo kojim je pobijeđen neprijatelj?
Zato molimo krunicu i kao pojednici i kao obitelji i kao susjedi i na svaki drugi način – Gospa je kroz molitvu krunice obećala pobjedu!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/bitno.net
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.