Gašpina mlinica zaštićeno je kulturno dobro Grada Solina u kojoj je u 18. stoljeću tijekom cijele godine radilo 15 mlinova. Mlinica je bila središte života i svih zbivanja do uvođenja električnih mlinova. Mlinica, napuštena šezdesetih godina prošlog stoljeća nedavno je obnovljena, koncesiju su za vođenje Mlinice dobili Tomislav i Ivanka Poljak.
U radu Mlinice sudjeluje cijela obitelj Poljak – Tomislav i Ivanka zajedno s njihovo desetero djece. Troje djece su studenti, a drugi su učenici u srednjim ili osnovnoj školi, te osim Mlinicom bave se i drvodjelstvom.
Obitelj Poljak želi turistima, školskoj djeci i svima koji posjete Gašpinu mlinicu dočarati život kakav je nekada bio – prikazati život bez televizora, mobitela i interneta.
U Mlinicu zahvaljujući njihovom trudu dolazi sve više turista, a posebno posjetitelji iz SAD-a i Australije, kojima je zanimljiva činjenica da su njihove države mlađe od Gašpine mlinice. Naime, Mlinica se spominje već u spisima iz 1711. godine. O Gašpinoj mlinici razgovarali smo s njezinim brižnim čuvarom Tomislavom Poljakom.
Možete li nam ukratko opisati namjenu Gašpine mlinice u prošlosti – zašto je bila važna?
– Početkom osamnaestog stoljeća na području Solina nalazilo se sedam mlinica. Najveća od njih bila je Gašpina Mlinica. Zbog toga je u Solin dolazila većina stanovnika dalmatinske Zagore, ali i otoka, kako bi u solinskim mlinicama samljeli svoje žitarice. U samoj Gašpinoj mlinici tijekom cijele godine radilo je 15 mlinova. U Mlinici je bilo središte života i svih zbivanja.
Kad ju je Grad Solin obnovio?
– Mlinica je bila u funkciji do početka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Uvođenjem električnih mlinova postupno je prestala potreba za tradicionalnim načinom mljevenja. Kako je u posjedu Mlinice bilo mnogo solinskih obitelji, a prestankom rada nisu bili zainteresirani za njeno održavanje, do kraja devedesetih u potpunosti je devastirana i propala, te je prijetila opasnost od rušenja. Godine 2002. Grad Solin i Ministarstvo kulture pristupili su njenoj obnovi, koja je trajala 7 godina. U rujnu 2008. je i završena.
Kako ste došli na ideju da vi preuzmete koncesiju nad Mlinicom? Kojom ste se idejom vodili?
– Moja obitelj živi u neposrednoj blizini Mlinice, i ja sam se kao dječak igrao u njoj i oko nje. Kako sam godinama gledao njeno propadanje, nakon njene obnove očekivao sam da će odmah biti u funkciji. Kako se to nije dogodilo, a svaki dan prolazim pokraj nje, zatražili smo od Grada koncesiju. U studenom prošle godine dobili smo koncesiju na 4 godine. Želimo turistima, djeci i svima koji nas posjete dočarati život kakav je nekada bio – prikazati život bez televizora, mobitela, interneta itd.
Jesu li se događale već kakve smotre, događanja u Mlinici? Što sve posjetitelji mogu vidjeti?
– Već nekoliko godina u Mlinici imamo gastronomsku manifestaciju pod nazivom “Što su jeli naši stari” u kojoj se pripremaju jela, kruh i kolači od brašna iz Mlinice, a mogu sudjelovati svi koji to žele.
Večer uoči Dana Oluje održava se “Noć Gašpine mlinice”.
Tijekom svakog listopada kroz cijeli mjesec dolaze djeca vrtićke i školske dobi povodom Dana kruha.
U prosincu smo imali manifestaciju “Vina u Mlinici” na kojoj je sudjelovalo 92 vinara.
Kroz travanj smo obilježavali dane voda, a osim toga u mlinici je izloženo mnogo predmeta koji su se nekada koristili u kućanstvima, poljoprivredi, industriji itd.
Kako je vaše okruženje reagiralo na ovakav projekt? Imate li potporu Grada Solina i Turističke zajednice?
– U našim nastojanjima imamo punu podršku Grada Solina na čelu s gradonačenikom Blaženkom Bobanom kao i Turističkom zajednicom Grada Solina s njenom predsjednicom Jelenom Stupalo. Osim njih, i sami građani Solina dolaze i donose izloške, a često i stari Solinjani pričaju o dogodovštinama iz povijesti kako Mlinice tako i Solina.
Dolaze li turisti i kakve su njihove reakcije?
– Turisti dolaze sve više, iako još uvijek to nije onoliko koliko mislimo da bi trebalo i uglavnom su zadovoljni, a posebno posjetitelji iz SAD-a i Australije, čije su države mlađe od Mlinice (Mlinica se spominje u spisima iz 1711. god).
Koliko je Gašpina Mlinica doprinijela vraćanju važnosti tradicijskim obrtima?
– Mlinica doprinosi vraćanju tradicijskim obrtima jer nerijetko pri našim manifestacijama sudjeluju i obrtnici koji se bave obrtima o kojima i mi govorimo i koje predstavljamo.
Tko vam sve pomaže u vašem poslu?
– U Mlinici sudjeluje cijela naša obitelj. Supruga i ja imamo desetero djece i svi su više ili manje uključeni u rad Mlinice. Troje djece su studenti, a drugi su učenici u srednjim ili osnovnoj školi. Osim Mlinicom bavimo se i drvodjelstvom.
Planirate li neke nove projekte?
– Imamo dosta ideja za nove projekte, ali trebat će dosta vremena i materijalnih sredstava da ih pokrenemo.
Za kraj preostaje poželjeti puno uspjeha obitelji Poljak, a svima koje putovanje dovede do Solina preporučiti ovaj autentičan mali biser hrvatske tradcije.
Izvor: narod.hr
Photo: Jakov Vrdoljak
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.