Papa Franjo: Nije lako shvatiti Božju ljubav s našim ljudskim kriterijima, koji su maleni i ograničeni

Bog ljudima uvijek velikodušno dariva svoju milost, a shvatiti obilje Božje ljubavi plod je milosti – istaknuo je papa Franjo na misi u Domu sv. Marta. Božja je ljubav prema čovjeku obilna, ali čovjek od te velikodušnosti bježi, previše naviknut na darivanje na kapaljku. Kroz tu prizmu Papa je tumači odlomak iz poslanice sv. Pavla apostola Rimljanima. Spasenje koje donosi Isus, koje nadilazi Adamov pad, pokazuje nam to obilno sebedarje. A spasenje je prijateljstvo između nas i Isusa – objasnio je Sveti Otac.

Bog nam daruje spasenje u dobroj, nabijenoj, natresenoj i preobilnoj mjeri – istaknuo je Papa, primjećujući da riječ „obilje“ sv. Pavao u današnjem prvom čitanju spominje tri puta. Bog tako obilno dariva da Pavao kaže: „gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost“. Takva je Božja ljubav: neizmjerna; On se čitav daruje, piše Vatikanski radio

Neizmjerna je kao u primjeru oca iz evanđeoske pripovijesti, koji sve dane gleda prema horizontu, ne bi li ugledao svojega sina koji je odlučio vratiti mu se. Božje srce nije zatvoreno, ono je uvijek otvoreno. I kad mu dođemo, poput tog sina, Bog nas grli i ljubi. Kako je rekao Papa, to je Bog koji priređuje slavlje.

Bog nije zlokoban – takvo mu je što nepoznato. Naprotiv, Bog sve dariva. Bog nije ni statičan: on gleda, čeka da se obratimo. Bog izlazi i traži svakoga od nas. Svakog nas dana traži, kao u prispodobi o izgubljenoj ovci ili izgubljenoj drahmi – ustvrdio je Sveti Otac, podsjećajući da se u nebu više slavi zbog jednog jedinog grješnika koji se obrati nego li zbog stotinu pravednika.

Nije lako shvatiti Božju ljubav s našim ljudskim kriterijima, koji su maleni i ograničeni. Ona se razumije po milosti, kao što ju je razumjela – kako je ispričao Papa – jedna časna sestra u njegovoj biskupiji, koja je imala 84 godine, ali je i dalje obilazila bolničke odijele i bolesnicima s osmjehom govorila o Božjoj ljubavi. Ta je sestra imala dar da razumije otajstvo preobilja Božje ljubavi, koje mnogima izmiče – zaključio je Sveti Otac.

Mi uvijek običavamo mjeriti situacije i stvari s našim mjerama, a naše su mjere malene. Zbog toga bi nam bilo dobro moliti Duha Svetog za milost da nam se barem malo približi kako bismo razumjeli tu ljubav i bili voljni dopustiti da nas zagrli i poljubi ta – kako je rekao Papa – mjera bez granica.

Nadbiskup Coleridge o Sinodi: ne završavamo s radom, hod se nastavlja

U nastavku radova sinode o obitelji, 13 je jezičnih skupina započelo raditi na trećem dijelu radnog dokumenta Biskupske sinode, koji je posvećen temi današnjeg poslanja obitelji. Jučer su predstavljena njihova izvješća. Na brifingu za novinare u Tiskovnom uredu Svete Stolice sudjelovali latinski jeruzalemski patrijarh, Fouad Twal, nadbiskup Brisbanea, Mark Coleridge, i biskup Parme, Enrico Solmi

Patrijarh Twal je istaknuo da je Sinoda „divan izraz kolegijalnosti“. Svi dolazimo iz različitih kontekstâ i izazovi nisu jednaki. Normalno je da se ne slažemo u svemu, ali postoji nešto što nam je zajedničko: Svi želimo dobro za obitelji – ustvrdio je patrijarh. Upitan o rastavljenima i civilno ponovno vjenčanima te njihovom pristupu euharistiji, rekao je da se radi o „osjetljivom području“ i da se „ne može generalizirati“, nego da je bolje „proučavati slučaj po slučaj, gledajući na milosrđe i ne zaboravljajući nauk“. Rekao je da katkada možda nema grijeha, već samo „nedostaje uređenosti“.

Nadbiskup Coleridge je pak rekao da Sinoda ne završava zaključnim slavljem u nedjelju 25. listopada, već da nastavlja svoj hod i nakon tog datuma. Opširnost tema o kojima se govorilo – kazao je – jedan je od razloga zašto se rad skupa pokazao izazovnim. Što se tiče rastavljenih u novim vezama, nadbiskup je rekao da o tome ne treba govoriti u „apstraktnim terminima“, već valja biti „ukorijenjen u stvarnosti“ zato što je aktualna Sinoda „prije svega pastoralna“. Prema njegovim riječima, ne treba imati „previše ‘manihejsko’ viđenje – sve ili ništa – jer je stvarnost ljudskog iskustva mnogo šira i puna nijansi.

Australski je nadbiskup rekao da ako osobe koje su ušle u drugi brak žive u dobroj i stabilnoj vezi u kojoj se skrbe za djecu, potrebno je vidjeti postoji li neko pastoralno rješenje koje bi se moglo primijeniti. Istaknuo je također potrebu stvarnog dijaloga s parovima u neregularnim stanjima. Mnogi se osjećaju otuđeni od Crkve i zato je važno da idemo k njima i pružimo im ruku. Proces dijaloga započinje slušanjem – kazao je mons. Coleridge.

Biskup Solmi je pak istaknuo kako je važno da Crkva prati osobe u poteškoćama, osobito u vidu razlučivanja, svjesni da – kako je rekao – Božji oprost nadilazi i posredovanje same Crkve. Izrazio je želju da Sinoda neće biti samo „kozmetička“, već da će i utjecati na život Crkve, vraćajući obitelj na njezino pravo mjesto u Crkvi. Nadam se – rekao je mons. Solmi – da će to postati snažan znak za naše društvo i naše zemlje koje – govorim o talijanskom kontekstu – često sustavno zaboravljaju na obitelj.

Izvor: narod.hr/Vatikanski radio
Photo: fah