Nadbiskup Kutleša predvodio Misu večere Gospodnje

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 2. travnja u Zagrebačkoj katedrali. Na misnom slavlju koncelebrirali su nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, pomoćni biskupi mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Vlado Razum i mons. Marko Kovač, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog i prebendari Prvostolne crkve zagrebačke te nadbiskupski tajnik vlč. Domagoj Topić.

Razum: Slavlje Posljednje večere može nazvati slavljem Kristove ljubavi 

Propovijedao je mons. Vlado Razum koji je istaknuo da se ovi dani Vazmenog trodnevlja mogu nazvati srcem liturgijske godine. Pojasnio je da je na Veliki četvrtak Isus, u zajedništvu sa svojim učenicima, ustanovio “veliko otajstvo svoje ljubavi – euharistiju” te slaveći ju Crkva već živi životom spašenih jer Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni (Iv 6, 55). Zbog toga euharistija “mora postati vrhunac svih naših prioriteta i ništa nam od nje ne bi smjelo biti važnije”, kazao je biskup Razum.

Istaknuo je da se slavlje Posljednje večere može nazvati slavljem Kristove ljubavi te je rekao da su po uzoru na dvoranu posljednje večere – Cenacolo, kasnije u cijelom svijetu počele nicati crkve, bazilike i katedrale. “To su mjesta susreta vjernika sa svojim Uskrslim Gospodinom, mjesta zajedništva, molitve, slušanja Riječi Božje, lomljenja kruha – sveta mjesta u kojima se uči ljubiti Kristovom ljubavlju”, kazao je biskup.

“Pozvani smo biti posrednicima Božje ljubavi u svijetu”

Govoreći o Isusovom sabiranju učenika, biskup Razum je poručio da “Isus žarko želi da i mi postanemo zajedničari i svjedoci Božje ljubavi. (…) Slušajući Riječ Božju i blagujući sa stola Gospodnjega, pozvani smo biti posrednicima Božje ljubavi u svijetu. U svakom slavlju euharistije srce se natapa Božjom milošću koja prožima naše odnose koji postaju prepoznatljivi znak Božje ljubavi u svijetu”, rekao je.

Govoreći o središtu ulomka navještenog evanđelja, Isusovoj gesti pranja nogu, biskup Razum je rekao da je to gesta najveće poniznosti jer Bog kleči pred grešnim čovjekom. Naglasio je da je već Kristovo utjelovljenje čin njegove velike poniznosti jer time Bog prilazi čovjeku. “Ohola osoba ovo ne može razumjeti. Juda ovo nije mogao razumjeti niti prihvatiti. U svojoj oholosti radije izabire tamu i odlazi u noć. Petar je zbunjen, ne razumije, ali dopušta. Shvatit će kasnije”, poručio je mons. Razum te nastavio o ljubavi i služenju.

“Istinska ljubav pokazuje se u trajnom izlaženju iz sebe u darivanju drugome”

Rekao je da je danas pojam ljubavi devastiran. “Samo je ona ljubav prava koja gradi odnos, koja nema rok trajanja, koja traži dobro drugoga i gradi zajedništvo. Istinska ljubav pokazuje se u trajnom izlaženju iz sebe u darivanju drugome”, pojasnio je naglasivši Kristovu novu zapovijed Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio.

“Isusova ljubav prema nama je savršena. On žudi za nama. Radostan je kada smo mi radosni, plače s nama kada smo zaplakani. Ljubi nas do kraja, do smrti na križu. Ljubi nas i onda kada ne uživa, kada je odbačen. (…) Kristova ljubav pokazuje se u svoj djelotvornosti i spremnosti ići do kraja – umrijeti za drugoga”, poručio je mons. Razum kazavši da to mora biti putokaz brojnim ljudskim odnosima, posebno bračnom i obiteljskom, a tu “školu Kristove ljubavi” treba doživjeti i slaviti u euharistiji.

Zatim je govorio o izvanjskoj ritualnosti slavlja kršćanskih blagdana, od kojih su najbitniji svetkovine Božića i Uskrsa. Poručio je da bi ta slavlja trebala “voditi istinskoj preobrazbi života i odnosa, no vidimo da praksa to ne pokazuje. Zadovoljavamo se površnošću i običajnošću. Veliki poticaji koje smo primili od gospodina na Posljednjoj večeri, a koji bi trebali biti trajna inspiracija našoj redovitosti i poticati nas na svjedočenje u svijetu, ne ostvaruju se jer smo mlaki i površni u svojoj vjeri”, rekao je.

Na kraju je poručio da “nas Isus treba i traži našu uključenost na djelu spasenja”, te naglasio da se povezanost s Kristom kao i poslanje za svijet i poziv na svjedočenje primaju u euharistiji. “Molimo u ovom euharistijskom slavlju za dar poniznosti i odlučnosti da svoga Spasitelja slijedimo svojim vjernim služenjem i iskazivanjem ljubavi prema svakom čovjeku”, zaključio je biskup Vlado Razum.

Obredi Velikog petka u Zagrebačkoj katedrali započet će u 18 sati, a Vazmeno bdjenje na Veliku subotu u 20 sati. Središnje svečano misno slavlje na Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega predvodit će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša u 10 sati, izvijestila je Zagrebačka nadbiskupija.

>Veliki četvrtak završetak korizme i početak Vazmenog trodnevlja

Izvor: narod.hr