Britanski arheolog uvjeren da je pronašao Isusov dom iz djetinjstva u Nazaretu

Nazaret, foto: javno vlaništvo

Kuća koja je otkrivena prije nekoliko desetljeća ispod samostana prvi je put iskopana 1880-ih, ali ne na profesionalan način, javlja Aleteia.

Redovnice družbe Sestre iz Nazareta sagradile su samostan, potom su otkrile drevnu cisternu te vršile iskapanje uz pomoć radnika i školske djece.

Samostan još uvijek djeluje, u blizini nazaretske bazilike Navještenja.

Profesor Ken Dark, arheolog sa Sveučilišta Reading u Velikoj Britaniji, kaže da je vjerojatno sveti Josip sagradio kuću, odnosno stan od kamena koji je djelomično usječen u obronke vapnenca.

Dark, koji je proveo 14 godina proučavajući to mjesto, rekao je da bi sveti Josip bio sposoban sagraditi kuću. Evanđeoski izvještaji govore o Isusovom udomitelju kao tektonu, grčkoj riječi koja znači i stolar i obrtnik povezan s gradnjom.

“Jasno je da je onaj tko je sagradio kuću vrlo dobro poznavao obradu kamena”, rekao je Dark.

Osim nekih artefakata koje su sestre izložile u svom muzeju, mjestu se posvećivalo malo pažnje, osim nekim studijama koje je 1936. godine izradio francuski isusovac Henri Senès. Njegove bilješke bile su poznate samo sestrama do 2006. godine, kada su ih podijelile s Darkom i njegovim arheološkim projektom iz Nazareta. Darkov tim na stranicama studije pronašao je neke dokaze.

Primjerice, na tom su mjestu pronašli “vjerojatne dijelove posuda od vapnenca”. Prema židovskom zakonu, posude od vapnenca ne podliježu popisu nečistih stvari, što ukazuje na to da su stanovnici kuće iz 1. stoljeća vjerojatno bili Židovi.

Keramika također pruža dokaze o široj kulturnoj podjeli na području Nazareta usred kojeg je Isus odrastao. Arheološka nalazišta na sjeveru imala su širok raspon artefakata, uključujući uvezenu keramiku, što ukazuje na gradski svijet Rimskog carstva, dok su mjesta bliža Nazaretu imala artefakte uključujući spomenute vapnenačke posude koje su ukazivale na židovsku kulturu.

“To sugerira konzervativniji stav prema vjerskom vjerovanju i konceptima čistoće te odbacivanje rimske kulture u cjelini”, istaknuo je Dark govoreći već prije o tom nalazištu.

Nigdje drugdje u Rimskom carstvu ne postoji tako naizgled jasna granica između ljudi koji prihvaćaju i onih koji odbacuju rimsku kulturu, čak ni duž carskih rimskih granica. To sugerira da je područje Nazareta bilo neobično po snazi anti-rimskog osjećaja i snazi židovskog identiteta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/aleteia.org