Glazbenom terapijom protiv svih bolesti

„Glazba ima moć integriranja i liječenja… i ta je moć prilično važna. Glazba je najsnažniji nekemijski lijek“ Campbell

Počevši Campbellovim citatom, nadovezat ćemo se prema njemu, na nekoliko mogućih utjecaja glazbe na čovjeka: glazba može prikriti neugodne zvukove i osjećaje, može usporiti i ujednačiti moždane valove, utječe na disanje, rad srca, puls i krvni tlak, ublažuje mišićnu napetost.  Ona poboljšava tjelesne pokrete i koordinaciju, utječe na tjelesnu temperaturu, može povisiti razinu endorfina, regulirati razine hormona vezanih uz stres, poboljšati imunološke funkcije, mijenjati percepciju prostora i vremena.

Naziv muzikoterapija (glazbena terapija) spominje se još 1918. godine. Glazbenu terapiju možemo podijeliti u više disciplina: glazbena terapija u rehabilitaciji, glazbena terapija u psihoterapiji i glazbena terapija kao prevencija, a izvorna glazbena terapija je nastala iz medicine, iako se ona i glazbena psihologija razilaze u brojnim pitanjima, zadaćama, ciljevima i metodama.

Današnja glazbena terapija se može uspostaviti samo uz pomoć specifičnoga glazbeno– terapijskog obrazovanja.

Ovdje ćete se susresti sa istraživanjima rađenima na području glazbene terapije, i to ne samo za oboljelu djecu nego i kao pomoć životinjama za produktivniji rad i razvoj. Već je dokazano da slušanje određene vrste glazbe liječi i smanjuje stres, a muzikoterapija se koristi najčešće za psihološke tegobe, te pomaže pri smanjenju boli. U glazbenoj terapiji valja imati na umu da se tu radi suradnja s pedijatrima, neuropsihijatrima i drugim specijalistima.

Muzikoterapija je profesionalna upotreba glazbe i njezinih elemanata koja se vrši u medicinskom, obrazovnom i svakodnevnom okruženju, a uključuje rad s pojedincima, skupinama, obiteljima, zajednicama i svima koji žele poboljšati fizičko, socijalno, emotivno, spoznajno i duhovno zdravlje.

Postavljeni su stručni standardi s obzirom na kulturološko, socijalno i političko okruženje, a istraživanja, edukacija i klinička praksa u muzikoterapiji se temelje na tome.

Muzikoterapeuti su ti koji procjenjuju emocionalno i fizičko zdravlje, komunikacijske sposobnosti i druge vještine te su zaduženi za osmišljavanje programa na temelju potreba pacijenta: primjena glazbene improvizacije, receptivno slušanje glazbe, skladanje, analizu teksta pjesme, nastupe i učenje kroz glazbu, te sudjeluju u procjeni i praćenju učinaka. Treba znati da glazbena terapija NIJE zamjena za glazbeno obrazovanje, no klijenti za vrijeme trajanja tretmana steknu i neke vještine poput ritmičke kontrole, intonacije i dr.

Slušanje kvalitetne ozbiljne/klasične glazbe ima pozitivan učinak na raspoloženje i pokrete. Zahvaljujući određenoj glazbi biljke rastu brže, a govori se i da krave izložene takvoj glazbi daju više mlijeka. Koncentrirano slušanje omogućuje da se i vidi bolje, jer uho utječe na motorni, mišićni i živčani sustav. Kod pacijenata s neurološkim poremećajima slušanje klasične glazbe omogućuje ublažavanje ili rješavanje problema s motorikom, koordinacijom, govorom i ravnotežom.

Preglasno slušanje glazbe može oštetiti slušne organe i uzrokovati srčano -krvožilne smetnje i smetnje disanja.

Utjecaj ugodne melodije smanjuje lučenje hormona stresa. Time raste lučenje prirodnih analgetika i endorfina, koji je poznat kao hormon sreće. Poželjno je da ljudi koji su u stresu slušaju Mozartovu glazbu, a preporuča se i trudnicama. Mozart je poznat po svojim lepršavim tonovima, vedrim i pamtljivim melodijama koje potiču motivaciju i koncentraciju, a itekako opušta.

U slučaju predispitnog stresa, dobro je uz učenje u pozadini staviti Mozartovu glazbu jer olakšava usvajanje gradiva i brže donošenje zaključaka.

Znanstvenici su već proveli brojne eksperimente u laboratorijima sa životinjama, najčešće s glodavcima kojima su puštali Mozartova djela i to još onima koji su se nalazili u maternici, a kada su došli na svijet, istraživanje je pokazalo da su postali inteligentniji od glodavaca kojima se nije puštala Mozartova glazba.

Svjetska istraživanja u komunikologiji, osobito sredstvima masovne komunikacije, psihologije i sociologije prepoznaju pojam nesvjesnih (subliminalnih) poruka. Radi se zapravo o subliminalnoj percepciji što znači da je moguće utjecati na ljudske misli, osjećaje i ponašanja kroz podražaje bez svjesnog znanja osobe na koju se utječe.

Vivaldijeva glazba najčešće se koristi kada se liječe slučajevi agresije, dok se Mozarta koristi kod liječenja govornih poremećaja. Za Ludwiga van Beethovena govore da se njegova glazba primjenjuje u suzbijanju napada panike, ali pomaže i rastu biljaka. Ako pak postoje problemi za smirivanje novorođenčadi, tu će dobro doći glazba francuskog kompozitora Debussyja.