Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša, predvođeni Tvrtkom Smitalom, tijekom sljedeće tri godine će, u sklopu SCOPES projekta, istraživati rizike i posljedice koje po okoliš i ljudsko zdravlje predstavlja posebna skupina otrovnih spojeva, tzv. cijanotoksina koje ispuštaju cijanobakterije (modrozelene alge).
Cilj znanstvenika je razviti nove metode za otkrivanje tih opasnih spojeva i identificirati do sada nepoznate cijanotoksine, ali i istražiti njihovu potencijalnu korisnu primjenu u biomedicini u području antitumorskih, antiviralnih, antibiotskih ili antifungalnih terapija, priopćeno je iz IRB-a.
Riječ je o projektu u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske sa zemljama istočne Europe, koji financira Švicarska zaklada za znanost (SNSF) u ukupnom iznosu od 1,23 milijuna kuna, a projekt će znanstvenici IRB-a provoditi u suradnji s kolegama sa ETH-u Zürichu i s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.
Specifični toksini koje proizvode slatkovodne i morske cijanobakterije, poznate i kao modrozelene alge, odgovorni su za niz ljudskih bolesti. Procjenjuje se da su na svjetskoj razini ti toksini odgovorni za više od 60.000 incidenata trovanja godišnje, s tendencijom daljnjeg porasta i aktualnom stopom smrtnosti od 1,5 posto.
Osim negativnih učinaka na ljudsko zdravlje, cijanotoksini iz modrozelenih algi odgovorni su za pomor riba i školjkaša, a mogu uzrokovati i uginuća morskih sisavaca, ptica i drugih životinja. Modrozelene alge pak velikim su dijelom odgovorne za pojavu cvjetanja slatkih voda ili mora.
U novije vrijeme zabilježena je sve veća prisutnost cijanotoksina u rezervoarima pitke vode, što, upozoravaju iz IRB-a, predstavlja prvorazrednu opasnost za ljudsko zdravlje. Epidemiološke studije ukazuju na povećanu učestalost primarnih tumora jetre u područjima u kojima su vodeni rezervoari (npr. akumulacijska jezera) sa zabilježenim cvjetanjem cijanobakterija korišteni kao izvori pitke vode.
