Norveška izglasala ‘rodno samoodređenje’ koje se ovog četvrtka razmatra i na odborima Hrvatskog sabora!

učiteljica
Foto: Thinkstock

Nakon Danske (2014.), Malte (2015.) i Irske (2015.), Norveška je četvrta država Europe koja omogućuje promjenu spola u dokumentima običnom izjavom u državnom uredu. Norveški parlament je 6. lipnja 2016. s 79 glasova za i 13 protiv usvojio izmjene koje će omogućiti da osoba od 16 i više godina na temelju izjave “samoodređenja” promijeni spol u rodnom listu, osobnoj iskaznici, vozačkoj dozvoli…, dok će osobe mlađe od 16 to moći učiniti uz dopuštenje roditelja. Drugim riječima, ako to poželi, u Norveškoj će osoba moći izgledati kao muškarac, ali će je njenim zahtjevom zakon tretirati kao ženu, i obratno, što otvara vrata za različite probleme, poput toga da muškarac koji se smatra ženom ulazi u ženski WC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovakva rodna agenda dolazi i u Hrvatsku čemu svjedoči i sutrašnja (9. 6.) zajednička sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbora za ravnopravnost spolova, na temu “Status i prava transrodnih osoba u Republici Hrvatskoj”. Na odborima u kojima većinu ima liberalna opcija “sudjelovat će predstavnici Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), Krovne organizacije za zaštitu prava transrodnih osoba u Europi – TGEU [Transgender Europe], udruge TransParent – inicijative roditelja transrodne djece i mladih, pravobraniteljstava, nadležnih ministarstava te vladinih ureda”, stoji na stranicama Sabora. “Sjednica je sazvana kako bi se razmotrile zakonske i administrativne prepreke punom ostvarivanju prava transrodnih osoba zajamčenih Ustavom i zakonima….”

Kako smatraju u LGBT udruzi TransAid Hrvatska, “zakonske i administrativne prepreke za ostvarenje prava transrodnih osoba” se zapravo odnose na proceduru koju treba provesti da bi se spol promijenio u dokumentima. Prema Zakonu o državnim maticama iz 2012., koji je izmijenila SDP-ova Vlada, u Hrvatskoj je za promjenu spola u dokumentima potrebno ishoditi “mišljenje nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove” (čl. 9a), čime od tada više nije potrebna i kiruška promjena izgleda. TransAid ističe da je potrebno donijeti poseban “zakon koji će rod priznati bez ikakvih medicinskih uvjeta, odnosno temeljem samoodređenja”, tj. Zakon o rodnom identitetu.

Izrada preporuka vezano uz pravno priznanje roda te izrada samog nacrta Zakona o rodnom identitetu” sastavni je dio projekta „Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo koji je težak 143.383,00 eura (90% vrijednosti projekta financirano je od strane Europske unije te sufinancirano od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske), a provode ga do svibnja 2017. LGBT udruge: “Lezbijska organizacija Rijeka ‘LORI’”, “Zagreb Pride” i spomenuti “Trans Aid”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustavni sud je u 2014. presudio da se “člankom 35. Ustava svakome jamči pravo na poštovanje i pravnu zaštitu osobnog života. Poštovanje i pravna zaštita osobnog života nesporno zahtijevaju da svako ljudsko biće ima pravnu mogućnost utvrditi pojedinosti o svom identitetu.” Pretpostavka je da će LGBT udruge na saborskim odborima zagovarati da poštivanje presude Ustavnog suda, tj. “pravne mogućnosti utvrđivanja pojedinosti o svome identitetu”, zahtijeva otklanjanje svih administrativnih i zakonskih “prepreka” za promjenu spola u dokumentima. U tu svrhu, moguće je da će te udruge tražiti da saborski odbori donesu zaključak o potrebi donošenja Zakona o rodnom identitetu. Ukoliko se provedu zahtjevi LGBT udruga, Hrvatska će se pridružiti zemljama u kojima se spol u rodnom listu ili osobnoj iskaznici može promijeniti pukom željom, što je – prema događajima u SAD-u i širom svijeta – otvaranje pandorine kutije, o čemu će čitatelji Narod.hr-a moći uskoro čitati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.