Nakon završenih prosvjeda, okupljeni zahtijevali da Sabor jednoglasno podrži reformu

Tisuće ljudi je sudjelovalo na prosvjedu podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi “Hrvatska može bolje“ na središnjem zagrebačkom trgu, gdje su s glavne pozornice učenici poručili da “ne žele biti taoci neodgovornosti političkih elita”, a učitelji i profesori da “žele školu iz koje će odlaziti obrazovana i slobodnomisleća djeca”.

Na prosvjedu se prema policijskim procjenama okupilo 25 tisuća ljudi, a zasad nema informacija da se dogodio neki incident. Tijekom prosvjeda bio je zatvoren tramvajski promet. Oko 19,30 sati prosvjed je završen pjesmom Kad bi svi ljudi na svijetu čije je stihove 1967. napisao Arsen Dedić.

Inicijativa je na prepunom Trgu bana Jelačića zatražila da se nastavi reforma školstva koja je, tvrde, zastala zbog političkih pritisaka i da se za provedbu te reforme osiguraju materijalna sredstva. Od Hrvatskog sabora zatražili su pak da jednoglasno donese zaključak o podršci reformi, timu i modelu.

Učenik Karlo Horvat pozvao je odgovorene da ne diraju u reformu školstva. “Pozivam ih da maknu svoje šape s procesa u koji je ugrađeno bezbroj dobrovoljnih radnih sati, muke, želje, znanja i htijenja. Jer ako ne vjeruju, neka pogledaju ne samo mene, nego neka pogledaju u oči sve učenike i prosvjetne radnike ove zemlje dok im čistog srca poručujemo: Hrvatska može bolje, pa pogledajte koliko nas ima“, rekao je.

Poručio je da učenici ne žele “biflati ni bubati nego žele misliti i kreirati, ne žele tupo ponavljati nego raspravljati”, te je pozvao odgovorne da ga ne otjeraju iz domovine Hrvatske.

Učiteljica koja je sudjelovala u radu na cjelovitoj kurikularnoj reformi Ida Loher rekla je da je prvi put netko pitao učitelje kakvu školu žele i oni su na to odgovorili, pa se 400-tinjak učitelja i stručnjaka iz cijele Hrvatske ujedinilo u domoljubnoj želji da zajedno rade na boljoj budućnosti, a još ih se 60 tisuća odazvalo stručnoj raspravi.

Pokazali su, rekla je, da žele školu čiji učenici mogu u životu primijeniti naučena znanja, u kojoj postaju aktivni građani još u školskim klupama, školu nakon koje učenici ne bježe iz domovine i u kojoj se zajedno s učiteljima “ne utapaju u moru podataka, već radosno surfaju na vlastitoj kreativnosti”.

Poručila je da se proces cjelovite kurikularne reforme treba nastaviti onako kako je i započet da bi djeca imala obrazovanje kakvo zaslužuje svako dijete u 21. stoljeću.

Za Borisa Jokića i ostale članove stručne skupine koji su podnijeli ostavke navodeći da je to zbog pritiska politike, rekla je da su oni novu školu postavili na zdravi temelj suradnje, stručnosti i otvorenosti. “Danas smo tu, s vama, jer želimo nastavak reforme u istom sastavu, pod istim vodstvom, s istim ciljem ali s drugačijom, stvarnom političkom podrškom“, rekla je Loher.

Od političara, kaže, ne trebaju slatke riječi, već djela za koja ih i plaćaju, a to su obvezujuće odluke o financiranju i autonomiji svih radnih skupina.

Želimo obrazovanu i slobodnomisleću djecu

Učiteljica Ana Hinić rekla je da građanke i građani imaju puno pravo zahtijevati promjene.

“I oni misle kako ćemo im dopustiti da nakon svih uništavanja unište i nadu u bolji život. E pa svi vi nesavjesni i zluradi političari, ovo je prvi put kako su učitelji, nastavnici i profesori iznjedrili dokument koji nadu pretače u stvarnost i zato vam je ne damo”, poručila je Hinić.

Taj dokument, dodala je, oblikovat će buduće generacije, a ona želi da njezini učenici budu topla, empatična i slobodnomisleća ljudska bića. Stoga, poručila je, ne prihvaćaju inzistiranje ministra znanosti, obrazovanja i športa Predraga Šustara na uključivanju “iznenada uskrslih raznoraznih stručnjaka”. “Jedino u čemu se slažemo s ministrom je kako je preozbiljna stvar u igri. I zato tražimo da se nedvosmisleno i bez fige u džepu podupre rad stručnjaka – učitelja i nastavnika koji su dosada radili na kurikuralnoj reformi“, rekla je Hinić.

Inicijativa također traži da se osiguraju materijalna sredstva za provedbu reforme.

“Hrvatska može bolje, mi ‘brijemo’ na budućnost, na sutra, na klince koji neće puniti buseve za Stuttgart nego će znati kako da im bude dobro ovdje“, rekla je Hinić.

Poručila je da žele i da sva djeca, prosječna, posebna, ispodprosječna i ona s poteškoćama dobiju šansu i da ih dobri ljudi nauče dobre stvari. “Želimo obrazovanu, promišljajuću i slobodnomisleću djecu. Od njih ćemo svi profitirati“, rekla je.

Zatražena za sve vlade obvezujuća rezolucija o obrazovanju

Profesor Toni Milun poručio je da kurikularna reforma donosi promjene u skladu s vremenom u kojem živimo jer od mladih korisnika novih tehnologija želi učiniti stvaratelje sadržaja tih tehnologija. Dovoljno je da reforma podržava budućnost, odnosno sadašnjost, dodao je.

Kazao je da u svim industrijama računala i roboti sve više zamijenjuju ljude, zbog čega se ukidaju brojna radna mjesta, ali se istovremeno, istaknuo je, stvaraju još zanimljiviji, uzbudljiviji poslovi.

“Tijekom obrazovanja trebam naučiti kako učiti, jer me učenje ionako čeka cijeli život. To je poruka koju šalje ova kurikularna reforma“, kazao je Milun.

Zaključio je kako je kod učenika bitno razviti one osobine koje su najtraženije na tržištu rada: rješavanje kompleksnih problema, kritično mišljenje, kreativnost, timski rad. “Ne smijemo propustiti jesen. Trebamo dati sve od sebe da eksperimentalni dio krene u jesen“, poručio je.

Predstavnica sindikata Sanja Šprem rekla je da treba vjerovati stručnjacima i učiteljima, njihovom znanju, poštenju i predanosti reformi.

Predstavnik Inicijative Hrvatska može bolje Nikola Baketa zatražio je od Sabora da odbaci zaključke Odbora za obrazovanje i obrane reformu, dok je predstavnik sindikata Darko Šeperić zatražio da donese rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strateškom interesu koja će obvezati sve vlade.

Podsjećamo, oko 19 sati su HRT-ovom središnjem Dnevniku izjavili da je prema službenim podacima na Trgu bana Josipa Jelačića bilo prisutno oko 50.000 ljudi, iako je naknadno objavljeno da ih je, prema policijskim izvještajima bilo 25.000. Pomutnja s brojevima, doduše, nije nikakva novost u hrvatskim medijima. Tako su i nakon “Hoda za život” kolale različite informacije, iako je ondje prisustvovalo 15.000 ljudi, bez medijskih praćenja kakvo je prethodilo današnjim protuvladinim prosvjedima koje su organizirale lijevo orijentirane stranke i njima sklone udruge kojima je u cilju vratiti se na staro i povratiti financije kakvima su raspolagali za vrijeme Milanovićeve Vlade.