Saborsku raspravu o Izvješću o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2014., koje je dobilo pohvale, zastupnici su u petak ponovno ‘iskoristili’ za ideološke rasprave i međusobne optužbe – saborska većina poručuje da civilno društvo ne smije biti pod utjecajem politike, a oporba izražava bojazan da će se rezati novci za projekte civilnih udruga.
Zaklada je u 2014. godini podržala i odobrila 486 projekata, zahvaljujući kojima je zaposleno 829 osoba te uključeno oko 7. 600 volentera u projekte razvoja lokalne zajednice i demokratizacije društva.
HDZ hvali programe Zaklade, no sugerira da portali i mediji zaklade ostanu lišeni svakog političkog djelovanja. Nadamo se da korisnici sredstava podnose redovna financijska izvješća o načinu korištenja i da se sredstva ujednačeno i pravedno raspoređuju na sve skupine, istaknula je HDZ-ova Sanja Putica.
Dario Hrebak (HSLS/BUZ) drži da su nejasni kriteriji temeljem kojih neke udruge dobivaju više, a neke manje te se pita trebaju li Hrvatskoj, s obzirom na gospodarske prilike, tri neovisna nadzorna državna tijela – Savjet, zaklada i Ured za udruge.
To je odlično razvijen model kakvog nema južno od Austrije, kaže Goran Beus Richembergh (HNS) i hvali transparentnost financiranja.
Oporba izražava bojazan da će svjetonazor biti razlogom za smanjenje sredstava civilnom sektoru, a Karolina Leaković (SDP) tvrdi kako su se vladajući u prvim danima mandata “nepogrešivo negativno” odredili spram dvaju neprijatelja – medija i organizacija civilnog društva.
“Nisam prva koja će reći kako su u Hrvatskoj izborom nove Vlade u pitanje dovedeni, za sada vidimo, sloboda mišljenja i govora”, kazala je Leaković.
Rezerviranost spram djelovanja dijela udruga iskazuju HDZ-ovi Josip Đakić i Željko Glasnović. Među udrugama, tvrdi Đakić, ima i onih koji su djelovali protiv hrvatskih interesa, a Glasnović dodaje kako neke udruge ne crpe novac samo iz proračuna, nego i izvana, Documenta, kaže, izvana dobiva stotine tisuća eura. Dok je “srpski HHO” osudio agresiju na Hrvatsku, ove “navodno” hrvatske nevladine udruge to nisu nikad učinile, poručio je.
Brojne je replike potaknuo Ladislav Ilčić (Hrast) izjavom da u “civilnom društvu ima onih koji su u to ušli kao u veliki biznis”. Ilčić primjećuje kako je GONG, udruga specijalizirana za izbore, na predsjedničkim izborima imala svega 15 promatrača, a udruga U ime obitelji više od šest tisuća. GONG, dodaje, ima godišnji proračun od 7,6 milijuna kuna, od članarina dobije 1.500 kuna, a od domaćih donacija 15 tisuća kuna.
Civilno je društvo duboko bolesno, tvrdi Ilčić te pojašnjava kako ne traži da se ukine podrška udrugama, ali traži podatke o volonterima i broju korisnika projekata.
To je za mene otvorena prijetnja, uzvraća mu Leaković, a njezina stranačka kolegica Ingrid Antičević-Marinović dodaje da nije bolesno društvo, ali jest “dio politike i da je to sada svima valjda razvidno”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
